20.01.07 Pobjeda
Čuvar demokratskih vrijednosti
Sociologija elita, Žak Koenen-Iter
Pregledna i iscrpna knjiga "Sociologija elita", autora Žaka Koenen-Itera donosi istinski podstrek kreativnim istraživanjima u ovoj oblasti. Djelo sadrži jezgrovito iznijet istorijat, osvrt na klasike teorije elita, i različite pojedinačne pristupe ovoj tematici. Autor je ponudio odgovore na niz značajnih pitanja: da li je pripadnost eliti imanentno svojstvo ili je potvrda postignutog vrhunskog kvaliteta, kako se elite formiraju, da li međusobno sarađuju, na čemu se zasnivaju... Nasuprot tradicionalnim shvatanjima, autor suštinsku ulogu elita vidi u opsluživanju sistema i čuvanju sistemskih vrijednosti. U mjeri u kojoj elita prihvata određene vrijednosti, utoliko one postaju vladajuće u datoj zajednici. Elita, stoga, postoji kao garant i čuvar demokratskih vrijednosti, o čemu svjedoče mnoga sociološka istraživanja koja pokazuju da pripadnici elite u savremenim demokratijama imaju izoštrenija demokratska uvjerenja od pripadnika mase. Knjiga je namijenjena studentima i predavačima sociologije i političkih nauka, istraživačima u oblasti društvenih nauka, kao i svima koji žele da steknu uvid u pojačane tenzije između zahtjeva za demokratijom i sve većeg uticaja elita – sociološke kategorije čija je priroda sve složenija a uticaji sve prisutniji. Autor djela Žak Koenen-Iter doktor je društvenih nauka na Slobodnom univerzitetu u Briselu, i zadužen je za sociološka istraživanja na Univerzitetu u Tuluzi. Predavao je sociologiju na Univerzitetu u Ženevi i bavi se opštim istraživanjem u oblasti sociologije, istorije sociologije i metodologije kvalitetnih socioloških istraživanja. Knjigu "Sociologija elita" publikovala je izdavačka kuća "Clio", u prevodu sa francuskog Ljiljane Mirković.
R.K.
02.05.06 Danas
Čitalište
Sociologija elita, Žak Koenen-Iter / Mira Trailović, gospođa iz velikog sveta, Feliks Pašić
Sociologija elita, Žak Koenen-Iter
Clio, 2005
prevela Ljiljana Mirković
Ovo delo će svojom preglednošću, iscrpnošću i jasnoćom dopuniti naša saznanja o sociologiji elita, temi o kojoj nema mnogo toga objavljenog u okviru sociološke književnosti na srpskom jeziku. Poslednjih godina sve se više poklanja pažnja važnosti elita u objašenjenju rada demokratskog poretka. Naučnici se slažu da su samostalne, raznovrsne i složne elite, osnova demokratskog poretka, kao i da su sve elite važne za njegovo očuvanje. Žak Koenen-Iter iznosi u ovom delu tvrdnju da su u demokratskom društvu glavni čuvari građanskih sloboda, društvene snošljivosti, takmičarskog duha, kulturne i misaone raznovrsnosti upravo demokratske društvene elite. Otuda i zaključak o eliti kao jamstvu i čuvaru demokratskih vrednosti. Ovo delo može biti posebno važno za našu sredinu, u kojoj kao da još uvek ne postoji svest o neophodnosti postojanja i očuvanja elite u društvu. Iako elite, po rečima Slobodana Antonića, "ne samo da opslužuju sistem, već su i čuvari sistemskih vrednosti". Iterova Sociologija elita spada u red onih dela koja čine da i dalje budemo duhovni deo velikog sveta. Onog koji pažljivo čuva sopstvene elite.
Mira Trailović, gospođa iz velikog sveta, Feliks Pašić
Muzej pozorišne umetnosti Srbije, 2006.
Evo iscrpne studije o Miri Trailović, jednoj od najinteresantnijih ličnosti iz našeg teatarskog života tokom dvadesetog veka. Iscrpna biografija Mire Trailović, njene pozorišne režije, režije na televiziji Beograd, režije u radio Beogradu, detalji iz privatnog i javnog života samo su deo ove knjige, za koju je građu Feliks Pašić pronalazio na raznim stranama, uvek birajući priče i situacije koje su najbolje i najpreciznije otkrivale suštinu umetničkog bića Trailovićeve. Mira Trailoivć, gospođa iz velikog sveta knjiga je dostojna osobe o kojoj govori i kojoj je posvećena. Njena sadržina jednaka je njenom izvanrednom grafičkom dizajnu, a bogatstvo tema kojihse dotiče i koje pokreće, odgovara pozorišnom vremenu koje je prema sebi oblikovala i po svojim estetskim zamislima osmišljavala Mira Trailović, koja je, otvarajući "Bitef teatar" rekla : "Bogovi umetnosti odavno su nam saučesnici u našim pozorišnim ljubavima".
Sve priče Tijane M. Đerković (Priče iz samoće Filip Višnjić, 2006.) govore o samoći, mada bi se po naslovu moglo zaključiti da su nastale iz samoće. Samoću ovde ne treba shvatiti bukvalnom smislu, kao fizičku, to je pre samoća duha, samoća koja se ogleda u nedostatku prave suštinske komunikacije. U tuđem svetu, u kojem se polako zaboravlja maternji jezik, ovakva vrsta samoće se nameće kao prirodni rezultat, ali Tijana Đerković, koja je i sama odavno napustila planine svog zavičaja, ne insistira mnogo na toj tipičnoj emigrantskoj temi. Drugim rečima, samoće je bilo i u njenom zavičaju, o čemu govore priče Ogledalo i i Ikona, ali samoće ima i među onima koji su rođeni i odrasli u zemlji u kojoj žive (Smrt gospođe Pisani) ili duža pripovest, Sin", kaže u pogovoru ove knjige Milisav Savić. Tijanu Đerković do sada smo znali kao prevodioca sa italijanskog i ruskog jezika. Prevodila je Troizija, Barneskija, Berberovu. Ovo je njena prva knjiga na maternjem, srpskom jeziku.
Sanja Domazet