01.01.00
Vikend Danas
13-14.04.2002.
Izdavacki poduhvati
Slovenski svetovi
"Slovenska mitologija", "Zepter book world", Beograd 2001, redaktori Svetlana M. Tolstoj i Ljubinko Radenkovic
Dugogodisnja saradnja beogradskog etnolingviste Ljubinka Radenkovica sa timom istrazivaca Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka rezultirala je ove godine kapitalnom enciklopedijom "Slovenska mitologija" koju kao izdavac potpisuje "Zepter book world". Knjiga je vanserijska iz mnogo razloga - po sirini zahvata (obradjeni su svi slovenski narodi), multidisciplinarnom pristupu (iz ugla linvistike, etnologije i folklora), po izuzetnom naucnom renomeu saradnika.
Beogradska "Slovenska mitologija" svojevrsni je izbor iz najkvalitetnijeg enciklopedijskog iskustva nekoliko slavistickih skola. Ono sto se u savremenoj slovenskoj etnolingvistici podrazumeva pod "visa mitologija" obradjeno je u odrednicama proslavljenih ruskih semioticara i lingvista i nekadasnjih koautora Vjac. Vs. Ivanova i V. N. Toporova (Baba Jaga, Belobog, Veles, Volosinji, Volh Vseslavjevic, Dazbog, Ivan-Budala, Ilja Muromec, Jarila, Jarovit, Mokos, Pereplut, Perun, Prove, Rod, Rujevit, Satko, Svarog, Svarozic, Sventovit, Svjatogor, Semargl, Stribog, Hors, Crnobog), a nekoliko ih je sa potpisom V. J. Peruhina (npr. Triglav, Trojan).
Ove odrednice preuzete su iz jednotomne "Slovenske mitologije" (Moskva 1995), ali su dopunjene etimoloskim komentarima beogradskog etimologa i strucnjaka za komparativnu mitologiju, Aleksandra Lome (Belobog, Veles, volosinji, Dazbog, Jarila, Jarovit, Mokos, P ereplut, Perun, Prove, Rod, Svarog, Svarozic, Sventovit, Semargl, Stribog, Triglav, Trojan, Hors, Crnobog). Iz pera Aleksandra Lome su i dve zasebne odrednice (Pripegala i Radogost), a njegovim visokostrucnim etimoloskim komentarom bitno su osavremenjena dosadasnja znanja o starim slovenskim bogovima, posebno o Stribogu, Belobogu, Prove, Semarglu i Horsu.
Drugi mitoloski sloj, odrednice "nize mitologije", po svojoj prirodi i obilju raspolozive gradje, zahteva drugaciji pristup leksikografskoj obradi. Ovaj skup odrednica metodoloski je vezan za tradiciju enciklopedije "Slovenske starine. Etnolingvisticki recnik", cija su prva dva toma (od planiranih pet) objavljena u Moskvi 1995. i 1999. Zapravo se beogradska "Slovenska mitologija" bitno razlikuje od svojih ruskih prethodnica upravo postojanjem specificnih juznoslovenskih realija mahom iz sfere demonologije.
Sve ove odrednice potpisuje jedan od urednika celog poduhvata, Ljubinko Radenkovic (avet, azdaja, Atila, babice, bajanja, vodeni bik, German, groznica, drekavac, karakondzula, Kraljevic Marko, krsnik, lada, lamja, leljo, macic, nekrstenac, nemusti jezik, oblazari, olovo, orko, pasoglav, prikaza, raskovnik, sveti Sava, srebrni car, stopan, sudjenice, todorova subota, todorci, usud, hala, cuma, sejtan). Ovakav impresivan doprinos slovenskoj mitologiji zapravo i nije iznenadjenje - posle dugogodisnjeg interesovanja za narodnu magiju juznih slovena, Ljubinko Radenkovic je poslednjih godina u zemlji i inostranstvu objavio i ceo niz naucnih radova na temu slovenske "nize mitologije". Ove odrednice su nesto ekstenzivnije od ostalih, sa leksikografske strane npr. nabrajaju skoro sve nominacije nadjene u etnografskoj i leksikografskoj gradji i imaju znatno vecu literaturu ispod osnovnog teksta.
Enciklopedija sadrzi 420 odrednica koje su izmedju sebe povezane unutrasnjim upucivanjem, kao i znatan broj praznih odrednica kojima se upucuje na osnovnu rec, cesto su u pitanju termini iz drugih slovenskih jezika (planetik - oblacari, poganec - karakondzula, pozoj - zmaj, posevaljniki - koledari, razriv trava - raskovnik). Autori enciklopedije uzgred su morali da resavaju i problem knjizevne nominacije lokalnih etnografskih realija (npr. svirci - nekrstenci, setek - macic, skrateljc - macic).
Osnovnu strukturu odrednice cini prvo enciklopedijska definicija, zatim sledi inventar slovenskih termina i opis "spoljne manifestacije", pa funkcije i predikati, lokusi, vreme i atributi. Mitoloska bica su, u skladu sa postulatima ruske etnolingvisticke skole, u principu opisivana po sledecoj semi: termini, spoljasnji oblik, poreklo, mesto i vreme pojavljivanja, funkcija, protivnici, veza sa odredjenim biljkama/zivotinjama i veza sa bojama/brojevima.
Posle urednickog uvoda sledi, iz ruskog jednotomnika preuzet uvodni tekst N. I. Tolstoja "slovenska narodna verovanja", kao i skracena verzija rada V. N. Toporova "Bogovi starih Slovena iz knjige "Skice za slovensku istoriju i kulturu" (Moskva 1996). Iz enciklopedije "Slovenske starine" preuzeta je bibliografija u celini i nekoliko odrednica. Prema prilozenoj bibliografiji stice se uvid u impresivni repertoar koriscenih izvora, to su zapravo svi releventni slavisticki lingvisticki, etnografski i folklorni radovi, kao i arhivska gradja (ovde treba istaci pre svega rezultate terenskih istrazivanja kolektiva ruskih etnolingvista u Polesju).
U beogradskoj slavistickoj sredini vec desetak godina postoji znacajna etnolingvisticka tradicija, ona je pre svega vezana za imena dvojice beogradskih autora "Slovenske mitologije", Lj. Radenkovica i A. Lome, ali i uz casopise "Kodovi slovenskih kultura", "Raskovnik" i zbornike radova pod urednistvom D. Ajdacica.
Svakom pionirskom enciklopedijskom poduhvatu uvek se moze uputiti primedba na izbor odrednica, ali je profil ove knjige vrlo jasno definisan u njenom uvodu ("najsazetiji opis slovenskog modela sveta, gradjenog na mitoloskim osnovama". To sto, na primer, nema odrednice "zetva" moze se delimicno nadoknaditi odrednicom "zito", moguca odrednica "oranje" moze se nadoknaditi sadrzajem postojecih odrednica "orac" ili "oboravanje"; slicno je sa nepostojecim "igra", "kolo", "lan" (postoji "konoplja"). Knjiga je graficki lepo opremljena i sadrzi vrlo informativne ilustracije. Prilozeni spisak "prenumeranata" jasno govori da znacaj ove knjige znatno prevazilazi uskonacionalne okvire. Pred nama je delo koje je istovremeno zanimljivo stivo ljubiteljima tradicionalne kulture, a pouzdan i obavezan prirucnik naucnim istrazivacima.
Biljana Sikimic
01.01.00
Politika
06.06.2002.
PREDSTAVLJEN ENCIKLOPEDIJSKI REČNIK
Slovenska mitologija
Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)promovisao je "Slovensku mitologiju" - enciklopedijski rečnik u izdanju "Zepter Book World" u prisustvu članova diplomatskog kora iz većine slovenskih zemalja.
O knjizi su govorili redaktori prod. dr Svetlana M. Tolstoj, inostrani član SANU i šef odeljenja za etnolingvistiku i folklor Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka i Ljubinko Radenković, akademik Predrag Palavestra, prof. dr Ana Plotnjikova iz Moskve, i prof. dr Aleksandar Loma.
Radenković je objasnio da je knjiga plod dugogodišnje saradnje srpskih i ruskih naučnika i da obuhvata 420 odrednica podeljenih u devet kategorija. Na knjizi je radilo dvadesetak ruskih stručnjaka i dvoje iz Jugoslavije.
(Tanjug)