Aleksandar Ristović je rođen 24. avgusta 1933. godine u Čačku u porodici Mileve (dev. Popović), domaćice, i Rista Ristovića, profesora istorije u čačanskoj Gimnaziji. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u rodnom gradu. Posle završenih studija književnosti u Beogradu, najpre je radio kao profesor u Osnovnoj školi „Filip Filipović“ i Gimnaziji u Čačku, a potom kao urednik u beogradskim izdavačkim preduzećima Mlado pokolenje i Nolit. Objavio je zbirke pesama Sunce jedne sezone (Nolit, 1959), Ime prirode (Bagdala, 1962), Drveće i svetlost unaokolo (Prosveta, 1964), Venčanja (Nolit, 1966), Tekstovi (Prosveta, 1969), O putovanju i smrti (Nolit, 1976), Ta poezija (Nolit, 1979), Ulog na senke (SKZ, 1981), Nigde nikog (Nolit, 1982), Gore i dole (Gradska biblioteka u Čačku, 1983), Dnevne i noćne slike (Narodna knjiga, 1984), Slepa kuća i vidoviti stanari (Nolit, 1985), Lak kao pero (Nolit, 1988), Platno (Narodna knjiga, 1989), Praznik lude (Prosveta, 1990), roman Trčeći pod drvećem (Prosveta, 1970) i knjigu poetske proze Pisma sanjalici (Nolit, 1972). Matica srpska posthumno je izdala Ristovićevu zbirku pesama Hladna trava (1994), a izdavanjem knjiga Kost i koža, Pesme (1984-1994), Svetiljka za Ž. Ž. Rusoa, Neki dečak i Mali eseji, Nolit je 1995. godine objavio pesnikovu rukopisnu zaostavštinu, koju su priredili Milica Nikolić i Miloš Stambolić. Iste godine Srpska književna zadruga objavila je i knjigu Ristovićevih pesama Mirisi i glasovi u izboru Pavla Zorića. U izboru i prepevu Čarlsa Simića, izašle su dve knjige Ristovićevih pesama na engleskom jeziku: Some other Wine and Light (The Charioteer Press, Washington, 1989) i Devil’s Lunch (Faber and Faber, London, New York, 1999). U organizaciji Gradske biblioteke Vladislav Petković Dis u Čačku 22. aprila 2010. godine održan je Naučno-kritički skup Poezija Aleksandra Ristovića. Radove izložene ovom prilikom čačanska Biblioteka je u okviru 48. Disovog proleća objavila 2011. godine u zborniku Poezija Aleksandra Ristovića, koji je uredio prof. dr Radivoje Mikić, a naredne godine su u ediciji Zavičajna bibliografija iz štampe izašli prilozi za biobibliografiju ovog književnika koje je pod naslovom Svetiljka za Aleksandra Ristovića sačinila Olivera Nedeljković.
Aleksandar Ristović je prevodio sa francuskog jezika. U njegovom prevodu objavljena je 1969. godine zbirka pesama Žaka Prevera Poezija. Pored prevoda dela Šarla Bodlera, Kloda Kampanja, Alena Rob-Grijea i drugih francuskih književnika, u periodici je objavljivao prikaze knjiga. Autor je čitanki za osnovnu školu, priređivač brojnih knjiga za decu, a za najmlađe čitaoce s pažnjom i ljubavlju uređivao je Nolitovu ediciju Moja knjiga.Dobitnik je Nolitove i Zmajeve nagrade za knjigu Nigde nikog. Za zbirku Slepa kuća i vidoviti stanari dobio je 1986. godine Oktobarsku nagradu grada Beograda, a 1991. godine za knjigu Praznik lude nagradu Branko Miljković. Glavni gost Disovog proleća u Čačku bio je 1983. godine.
U braku sa Ljubinkom (rođenom Pejović), dobio je kćer Anu koja je jedna od najznačajnijih savremenih srpskih pesnikinja.
Umro je 30. januara 1994. godine u Beogradu, a sahranjen 2. februara na beogradskom Novom groblju.
21.03.15 Politika
Izabrane pesme Aleksandra Ristovića
"Semenka pod jezikom"
Reprezentativna knjiga izabranih pesama Aleksandra Ristovića "Semenka pod jezikom" predstavljena je juče u Srpskom književnom društvu.
Povodom dve decenije od smrti jednog od najznačajnijih srpskih pesnika, Aleksandra Ristovića (Čačak, 1933 - Beograd, 1994), izdavačka kuća "Agora" u saradnji sa Gradskom bibliotekom "Žarko Zrenjanin" iz Zrenjanina, objavila je reprezentativnu knjigu Ristovićevih izabranih pesama "Semenka pod jezikom", koju je priredila pesnikinja Tanja Kragujević, i svoj izbor propratila obimnom studijom posvećenom Ristovićevom poetskom delu.
Aleksandar Ristović je nosilac najznačajnijih priznanja za poetsko stvaralašto u nas (Nolitove, Zmejeve nagrade, Oktobrarske nagrade Beograda, Nagrade "Branko Miljković"). Počasni gost Disovog proleća u Čačku bio je 1983. Ujedno, Ristović je jedan od najsamostalnijih liričara moderne srpske poezije. Prvu zbirku pesama "Sunce jedne sezone", objavio je 1959. godine, a potom još 14 poetskih knjiga. Jedna od njegovih najpoznatijih zbirki "Hladna trava" izašla je 1994, posthumno, u izdanju Matice srpske.
Godinu dana nakon pesnikove smrti izdavačka kuća "Nolit" objavila je pet knjiga iz pesnikove rukopisne zaostavštine, koje su priredili Milica Nikolić i Miloš Stambolić. Knjigu izabranih pesama "Mirisi i glasovi", koju je priredio Pavle Zorić, objavila je Srpska književna zadruga 1995.
Izbor "Semenka pod jezikom" zasnovana je na selekciji rane poezije, ali najvećim delom obuhvata Ristovićevu najzreliju stvaralačku fazu (uz zbirku pesma za decu, "Lak kao pero", 1988), kao knjige poezije objavljene posthumno: "Kost i koža", "Neki dečak", "Svetiljka za Ž.Ž. Rusoa" i "Pesme (1984-1994)".
Ristovićevo poetsko mišljenje i njegovo lirsko pismo, ističe Tanja Kragujević, izuzetno su bliski današnjim generacijama pesnika i čitalaca, a u saglasju su sa najuzornijim vrednostima moderne poezije uopšte.
Čarls Simić je Aleksandra Ristovića zastupio u svom antologijskom pregledu srpske poezije ("Hors hes siks legs") objavljenom u Americi, 1992. U izboru i prepevu Čarlsa Simića izašle su, takođe, i dve knjige Ristovićevih pesama na engleskom jeziku: "Sam ader vajn end lajt" ("Čeriotir pres", Vašington, 1989) i "Devils lanč" ("Faber end Faber", London, Njujork, 1999).