23.10.04 Pobjeda
Crnu Goru pamtio u slikama
Prva crnogorska monografija o Petru Lubardi
Objavljivanjem prve crnogorske monografije "Petar Lubarda" (1907-10974), u izdanju podgoričke "Galerije Tiodorović", crnogorska kultura i istorija umjetnosti dijelom ispunila je jednu veliku obavezu, tačno trideset godina poslije umjetnikove smrti. Nepravda je dijelom ispravljena, i to ne kao dio jedne globane kulturne strategije gdje će se država najvećim duhovnim vrijednostima adekvatno odužiti, već naporom pojedinca, kazao je vajar Pavle Pejović. S ovakvom ocijenom moramo se složiti, tim prije jer su u prethodne tri decenije registrovani brojni pokušaji Ministarstva kulture Crne Gore i crnogorskih institucija kulture da se monografija objavi, ali sve je ostalo na tome, iako je Lubarda je crnogorsku tematiku, istoriju i etiku utkao u opštejugoslovenske i svjetske tokove, što je jedna od ključnih teza istoričara umjetnosti Olge Perović, autora eseja o opusu slikara. U Lubardinom slikarstvu iz četvrte decenije (koje dijeli na tri cjeline), preciznije u pejzažima Crne Gore, uglavnom ovaj istoričar umjetnosti, iščitava, već tada originalan i osoben izraz, u kojem postaje ključna "unutrašnja logika motiva". Njegov likovni temperament okrenut je oblicima i bojama crnogorskog tla i neba, kamenim morem njegovog zavičaja, sa kojim ostaje antejski vezan čitavog života. Svijet djetinjstva, pejzaž postojbine, likove iz istorije i etike svoga naroda pretopio je u snažne vizije bliske cijelom svijetu, naglašava autor eseja, posebno fokusirajući Lubardin najznačajniji period - slike iz pedesetih koje su označile prelomnicu u tada jugoslovenskoj umjetnosti, njeno oslobađanje od soc-realističke poetike. Zadatak i obaveza crnogorske kulture je da to grandiozno djelo na pravi način prezentira u mreži svjetskih galerija i muzeja, ističe Olga Perović, naročito što je Lubarda dobitnih uglednih međunarodnih nagrada.
O njegovom opusu pisali su i značajni strani istoričari umjetnosti. Danas je Lubarda majstor, najveći slikar svoga kraja i jedan od najsenzibilnijih i najprefinjenijih slikara Evrope, ocjena je jednog od najznačajnijih teoretičara umjetnosti dvadesetog stoljeća Karla Đulija Argana. Objavljeni su, u monografiji, i izvodi iz brilijantnog eseja napisanog o Lubardinoj poetici, profesora Lazara Trifunovića, koji precizno prepoznaje slikarev dramski duh i "porijeklo ovog epskog karaktera Lubardine umjetnosti: ono vodi pravo u Crnu Goru". U poglavlju su i citati iz tekstova Isidore Sekulić, Stanislava Vinavera, Stojana Ćelića, Miodraga Protića, Mladena Lompara i drugih, koje je priredila Olga Perović.
Lubardu je poznavala, bili su prijatelji, pa se umjetnik iako škrt na riječima otvorio - jedan od ključnih intervjua koji je dao je ovaj vođen 1968. u Miločeru, a objavljen prvi put u "Stvaranju". Citiran je više puta, jer umjetnik pojašnjava različite faze, fenomenologiju i ontologiju slike.
Autor biografije i sveobuhvatne bibliografije, koja će inicirati, možda neke nove istraživače i ključeve u kritičkom valorizovanju Lubardinog opusa je istoričar umjetnosti Ljiljana Zeković.
Reprodukovana su, pored poznatih dijela i kapitalnih, i ona manje poznata koja se čuvaju i u galerijama, muzejima i privatnim kolekcijama na edž-jugoslovenskom prostoru (knjiga sadrži 755 reprodukcija u koloru). Urednik ftografije i jedan od autora je Lazar Pejović, majstorski urađenih, i Vojo Radonjić. Prvi put su objavljene i neke iz porodičnih arhiva, zahvaljujući Petrovoj sestri Vjeri, koja je, kako ističu izdavači, puno pomogla u realizaciji knjige, čiji sadržaj čine: Predgovor (Pavle Pejović), Esej, Rekli su o Petru Lubardi, Razgovori sa Petrom Lubardom, Reprodukcije slika i crteža, Ciklus - Dosta krvi, dosta ubijanja, Lubarda o sebi i umjetnosti, Biografija, Bibliografija, Indeks, Biografija autora teksta, Iz recenzije, i Pogovor.
Grafičko oblikovanje potpisuje Ana Matić, čiji inventivan dizajn doprinosi reprezentativnosti monografije. Na koricama je reprodukovana jedna od najpoetičnijih Lubardinih slika "Jutro" (Pogled s Lovćena). Dizajner uspješno i kreativno varira detalje "Jutra", pa je tekst predgovora složen da ponavlja oblik sunca, dok slova u eseju Olge Perović struktuiraju latinično "L". U koncepciji grafičkog oblikovanja knjige bitan je i njen omot - odnosno vrećica na kojoj varira Lubardin potpis i detalji "Jutra", ili drvena kutija sa transparentnim dijelom, koja asocira na prozor odnosno pogled, što je drugi naziv slike. Tehnički urednik monografije, štampane u beogradskom Publikumu, je Robert Aleksić. Knjiga je objavljena dvojezično, prevod na engleski potpisuju Darja Marija Vuletić i Jasminka Kavarić.
Monografija "Petar Lubarda" je poklon crnogorskoj kulturi, o opusu umjetnika koji je "Crnu Goru pamtio u slikama", a Crna Gora će, i ne samo ona, njega po slikama.