14.05.05 Danas
Filozofi rešavaju enigmu zločina
Pećina ideja, Hose Karlos Somoza
Pećina ideja, novi roman španskog pisca Hosea Karlosa Somoze, objavila je u okviru biblioteke "Megahit", "Narodna knjiga". Za prevod se pobrinula Dubravka Popović-Srdanović, a Pećina ideja je, pored srpskog, prevedena na još dvanaest jezika.
Hose Karlos Somoza, pisac kome je ovaj roman šesto ostvarenje, španski je pisac i psihijatar. Rođen je u Havani 1959, a sada živi u Madridu. Od prvog pojavljivanja na književnoj sceni, Hose Karlos Somoza privukao je veliku pažnju i čitalaca i kritike. Svaki njegov novi naslov, po pravilu je značio i novo književno priznanje. Pre Pećine ideja, Somoza je napisao roman Blankino ćutanje (nagrada "Uspravni osmeh" 1996.), Oslikani prozor (nagrada "Kafe Gihon" 1998.), Pisma o beznačajnom ubistvu (1999.) i Iščezla Dafne (nagrada "Nadal" 2000.) Osim ovih naslova, Somoza je autor i kratkog romana Planovi (nagrada "Sabrijel Sihe" 1994.), radio-drame Gušteri (nagrada "Margarita Hirgu" 1994.) i pozorišni komad Miguel Vil (pozorišna nagrada "Miguel de Servantes" 1997.) Ovaj komad izveden je na festivalu u Almagru i u teatru komedije u Madridu.
Pećinu ideja, šesti Somozin roman kritičari su uporedili sa Imenom ruže Umberta Eka, a centralna priča u romanu vezana je za neverovatno ubistvo koje se odigralo u Platonovo vreme.
Na ulicama Atine pojavljuju se osakaćena tela, a njihova ubistva posledica su neobjašnjivih zločina koji deluju do kraja misteriozno i nelogično. Onaj kome je dato da rešava ovu misteriju je Herakle Pontor, slavni razotkrivač enigmi, koji u strukturu zločina i tajne ulazi uz pomoć filozofa sa nadaleko poznate Platonove akademije. U poplavi romana čija je tema zločin i koji, po pravilu, podsećaju jedni na druge, Pećina ideja je delo koje ni po čemu na njih ne nalikuje i po svemu se od uobičajenih dela sa ovom tematikom razlikuje. U Pećini ideja Somozina glavna spisateljska igra je postavljanje enigme, a svako poglavlje unosi u delo nova priviđenja i maštovitost.Narator romana je i navodni prevodilac dela, koji, pokušavajući da do kraja uđe u sve skrivene slojeve rukopisa koji je i pred nama i pred njim, ispisuje uzbudljivo i sveže prozno tkivo u kome ništa nije onako kako na prvi pogled izgleda, a svaka skinuta maska ukazuje na sledeću, koja se ukazuje neposredno iza nje.
S. D.