22.12.03 Pobjeda
Svijet paklenog podzemlja
Vujica Ognjenović: "Paukova mreža"
Mračna vizija savremenog svijeta kao svijeta podzemlja, pakla i neslobode, dobila je svoje uobličenje u ovoj uzbudljivoj kriminalističko-avanturističkoj priči u kojoj se jedino ljubav i čovjekova duša, ukoliko nije ispijena i satrvena, opiru totalnoj bijedi ropstva.
Roman Vujice Ognjenovića "Paukova mreža", koji je nedavno objavila "Narodna knjiga" iz Beograda, pokazuje da je ovaj autor dostigao spisateljsku zrelost.
Ognjenovićeva knjiga "Paukova mreža", kako u pogovoru piše Jovan Delić, prvi put kod nas uvodi u prozu stravične i jezivo aktuelne teme našeg doba, u kojem se često gubi sve, čak i ime. Autor posjeduje književnu vještinu ali i hrabrost da nam ispriča uzbudljivu i jezivu priču o sudbini Vuka Kajtazovića. Glavni lik Ognjenovićevog romana upliće se u "paukovu mrežu" u koju su se kao žrtve nalaze njegovi poznanici i ljubavnice. On dva puta mijenja svoje ime i nacionalnost, naravno ne svojom voljom, te od Srbina Vuka Kajtazovića postaje najprije Italijan Paolo Đovani, pa Španac Huan Parkes, čovjek koji nema pravo ni na svoje ime, ni na svoj identitet, nema slobodu u mračnom i uzbudljivom svijetu Ognjenovićevog romana. Po Deliću, svijet paklenog podzemlja kakav je autor prikazao, pomalo podsjeća na Miodraga Bulatovića. U tom strogo kontrolisanom svijetu bez slobode love se muškarci i žene, djeca i odrasli, prodaju se na podzemnim pijacama, trguje se ljudskom krvlju, strahom, tijelom, nagonima, organima i leševima, a za duše malo ko pita. Jedna mračna vizija savremenog svijeta kao svijeta podzemlja, pakla i neslobode dobila je svoje uobličenje u ovoj uzbudljivoj kriminalističko-avanturističkoj priči u kojoj se jedino ljubav i čovjekova duša, ukoliko nije ispijena i satrvena, opiru totalnoj bijedi ropstva. Prema Deliću, hrabro i uzbudljivo štivo nepristajanja i otpora.
Razvijajući fabulu romana na nekoliko vremensko prostornih ravni i koristeći se sasvim modernim stvaralačkim postupcima kakav je preplet fingirane dokumentaristike i fikcije, autor je u ovom romanu dao reprezentativnu sliku posrnuća i pošasti našeg doba - bošovski simboličnu i bulatovićevski konkretnu, izdvaja se iz recenzije Milete Aćimovića Ivkova. Ivkov navodi:"...Svijet podzemlja, snadbjeven svim užasima modernog vremena, postavljen je u samo tematsko središte ovog romana. Trgovina ljudima, njihovim organima, prostitucija i kriminal uključeni u opasnu zakulisanu igru koju vode "podzemni" vladari svijeta, aktivirani su u ovoj složenoj romanesknoj priči kao transparentni pokazatelj posrnuća civilizacije, odnosno kao krajnost u koju može odvesti nekontrolisan i nehuman razvoj modernih tehnologija...".
"Paukova mreža" nije prvi roman Vujice Ognjenovića. Od 1996.godine do sada objavio je nekoliko knjiga - iz oblasti filozofije, religije, tumačenja biblijskih proročanstava, romane i priče: "Čekajući boga" i "Tragom božjih tajni" 1996.godine, "Put bespuća" 1997, "Živi svjedok" 1998, "Taj drugi svijet" i "Znak anđela" 1999, "Poroci govore" 2000.godine, a u pripremi za štampu je i knjiga "Sanovnik". Iako je Vujica Ognjenović završio Stomatološki fakultet u Beogradu i stručna usavršavanja u Velikoj Britaniji i Americi, vrlo je aktuelan kao pisac i publicista. Živi i stvara u Herceg Novom.
R.K.
26.11.03 Dnevnik - Novine i časopisi
Putovanja kroz stranputice
Vujica Ognjenović: "Paukova mreža"
Šta ti imaš od ljepote ovog svijeta Vuče, ako svoj život ogradiš samo sobom i očevim grobom? - pita se Vuk Kajtazović u romanu “Paukova mreža” romanopisca Vujice Ognjenovića, pita na prvom iskoraku velikog putovanja. Velika je dilema prevladala biće Vuka Kajtazovića, dilema odlaska ili pak ostanka. Vuk, glavni junak ovog dobro iznijansiranog romana kreće na put, napušta zavičajnu kuću, očev dom u Orašju. Kreće pun nade, žudnje i vere u lepršav život, život izazova i stvaralačke ljubavi, ali i prevelikih dilema i zamki.
Ta mora , ta dilema ne nepušta Vuka Kajtazovića, već ga stalno opominje dok prolazi kroz haotične situacije. Glavni lik je tako prepleten s mnoštvom drugih likova, žena i muškaraca s kojima se susreće Vuk Kajtazović idući često kroz svoje stranputice u sam sunovrat.
“Paukova mreža” roman je o dilemama, o sunovratu savremenog života i pogubljene civilizacije koja sa svim trguje i sve je isturila na prodaju:etičnost, ljubav, patriotizam, čak i organe unesrećenih mladih a siromašnih ljudi. Mnogi vide to ništavilo: pisac ga vidi i uverljivo opisuje. Otuda stranice ove knjige deluju uverljivo, stvarno i postvareno, realno i irealno, prijemčivo za čitanje. Vuk Kajtazović kao da je rođen da živi ležerno, neusiljeno i romantično, o tome govore mnogi susreti s brojnim ženama: on na život gleda zdravim razumom, ali ga sam život baca u klopku beznađa.
Rale Nišavić
17.09.03 Pobjeda
Svijet paklenog podzemlja
„Narodna knjiga” iz Beograda nedavno je objavila roman „Paukova mreža” autora Vujice Ognjenovića. Glavni junak Ognjenovićevog romana uskače u „paukovu mrežu” u kojoj su se kao žrtve već upleli njegovi poznanici i ljubavnice. On dva puta mijenja svoje ime i nacionalnost: od Srbina Vuka Kajtazovića postaje, prvo, Italijan Paolo Đovani, pa Španac Huas Parkes, ali nikad svojom voljom. Čovjek nema pravo na sa svoje ime ni na svoj identitet. Nema slobode ni slobodne volje u mračnom i uzbudljivom svijetu Ognjenovićevog romana: u svijetu paklenog podzemlja koji pomalo podsjeća na Miodraga Bulatovića, zapisuje Jovan Delić.
Vujica Ognjenović je autor nekoliko knjiga iz oblasti filozofije, religije, tumačenja biblijskih proročanstava, romane i priče: „Čekajući boga” (1996), „Tragom božjih tajni” (1996), „Put i bespuća” (1997), „Živi svjedok” (1998), „Taj drugi svijet” (1999), „Znak anđela” (1999) i „Proroci govore” (2000), a u pripremi za štampu nalazi se „Sanovnik”. Ognjenović je završio Stomatološki fakultet u Beogradu i stručna usavršavanja u Britaniji i SAD. Živi i radi u Herceg Novom.
Roman „Paukova mreža” pokazuje da je ovaj autor dostigao svoju zrelost i da je smogao hrabrosti da nam ispriča uzbudljivu i jezivu priču o sudbini Vuka Kajtazovića. Jedna mračna vizija savremenog svijeta kao svijeta podzemlja, pakla i neslobode dobila je svoje uobličenje u uzbudljivoj kriminalističkoavanturističkoj priči u kojoj se jedino ljubav i čovjekova duša (ukoliko nije ispijena i satrvena) opiru totalnoj bijedi ropstva. „Paukova mreža” prvi put kod nas uvodi u prozu stravične i stravično aktuelne teme našeg doba u kojem se često gubi sve, čak i ime. Preporučujem ovu hrabru i uzbudljivu knjigu nepristajanja i otpora, zaključio je Delić.
N. Šaranović
28.08.03 Pobjeda
Nove knjige
U izdanju „Narodne knjige” objavljen je roman „Paukova mreža” Vujice Ognjenovića. U romanu se kako, primjećuje recenzent dr Jovan Delić, po prvi put kod nas uvodi u prozu stravične i stravično-aktuelne teme našeg doba. Ognjenović piše o trgovini djecom, ljudima, ljudskom krvlju, ljudskim organima. O prostituciji, kriminalu, legionarima...
Na žalost, ni mi na ovom podneblju, i pored vidnih rudimenata patrijahalnog odgoja, nijesmo sasvim pošteđeni neposrednog sučeljavanja sa svim strahotama koje se dešavaju u onim djelovima svijeta u kojima moderna civilizacija nameće čovjeku krajnje neprirodan odnos i prema sebi i prema prirodi. A, upravo time čovječanstvo sve brže gubi orjentire normalnog življenja i neminovno odlazi u sunovrat. Zbog toga ne smijemo pasti u ropstvo zabludama o, nekakvom, osavremenjivanju društva. Jer, sve što je savremeno, ne mora biti i dobro, napredno. Zdravo. Dakle, neophodno je da čovjek u svemu bude umjeren. Do takve konstatacije na kraju dolazi i Vuk Kajtazović, glavni junak knjige „Paukova mreža”.
Nedavno je, istovremeno u Ljubljani i Zagrebu, na slovenačkom i hrvatskom jeziku, objavljena zbirka pjesama „Ljubav križa” poetese Mile Dragar (rođene 1939. u Sokobanji, koja, poslije diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, živi i radi u Sloveniji). U 67 pjesama, svrstanih u četiri ciklusa - „Stube besmrtnosti”, „Križ života”, „Sveti križ” i „Križ spasenja” - gospođa Dragar ispisuje, po riječim Petera Kolšeka, „poeziju osobenog svjedočenja, jednostavnu, neposrednu i kultiviranu”. To je „asketski svladan izraz patnje”. Đuro Vidmarović, prevodilac ove zbirke na hrvatski, u pogovoru će, pak, reći da Mila Dragar iako nije Slovenka, ide u red slovenačkih pjesnika hrišćanskog nadahnuća, te se ove pjesme mogu čitati na dva nivoa - na čisto poetskom i čisto religioznom.
M. B.