knjizara.com
Oksfordska enciklopedija američke književnosti 1

Oksfordska enciklopedija američke književnosti 1
rasprodato

Oksfordska enciklopedija američke književnosti u četiri toma objavljena je 2004. godine u Britaniji i Americi, a srpsko izdanje se pojavilo u knjižarama poćetkom ove zime u izdanju Narodne knjige. Naime, za sada je na srpskom izašao samo prvi tom ove obimne enciklopedije i najavljuje se još pet delova tokom 2007 godine. Verujem da će ljubitelji američke književnosti biti zadovoljni ovakvim jednim detaljnim pregledom koji obuhvata sve književne pojave na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država u periodu od kolonijalnih osvajanja do danas. U predgovoru profesora Džeja Parinija, urednika enciklopedije, objašnjen je način izrade ovakve jedne kapitalne knjige. Ideja projekta

je da se pokuša što vernije i jasnije predstaviti američka književna delatnost kroz otkrivanje autora i njihovih dela, kao i književnih pravaca, programa i dominantnih tema. Enciklopedija se, zapravo, sastoji od 350 abecedno poređanih eseja mnogih uglednih književnih kritičara i naučnika. Insistirano je na tome da svaki esej bude pristupačan običnim čitaocima, a ne samo književnim stručnjacima. Izbegavanje stručne terminologije i odsustvo prekomernog teoretisanja, ipak nije umanjio visok profesionalni standard ovih eseja. Zato se i preporučuje srednjoškolcima i studentima, kao i svima koje žele da se elementarno informišu o američkim piscima i knjigama. Kako enciklopedijska forma nalaže, svaka odrednica sadrži veliki broj podataka i činjenica. Za svakog autora dati su osnovni biografski podaci, prikazi najznačajnijih dela a potom i bibliografija glavnih dela, kao i napomene koje upućuju čitaoca gde dalje da traži građu o istoj ili sličnoj temi. Na taj način čitalac se navodi na istraživanje a potom i otkrivanje novih pojmova, koji mu mogu dati jednu sveobuhvatnu i preglednu sliku američkog književnog života za protekla četiri veka. Klasičnim piscima, kao što su Vilijam Fokner, Henri Džejms, Matrk Tven, Herman Melvil, Dž.D.Selindžer, E.A.Po, Volt Vitman, T.S.Eliot, Emili Dikinson, Tenesi Vilijams, Vladimir Nabokov i tako dalje, dato je znatno više prostora i temeljno su kritički obrađena njihova važnija dela. Zastupljen i veliki broj autora 20. veka, pogotovo savremenih. Naročito je posvećena pažnja na one popularne, čija se slava proširila i na druge kontinente poslednjih decenija – Perl Bak, Džon Apdajk, Rejmond Karver, Filip Rot, Čarls Bukovski, Erika Džong, Džon Irving, Alen Ginsberg, Džek Keruak, Tomas Vulf, Čarls Simić, Tomas Pinčon, Don Delilo, Kurt Vonegat i drugi. Za primer kako izgledaju odrednice u ovoj enciklopediji može poslužiti poveći prilog o Sol Belou, za kojeg se kaže da je omogućio nastajanje ozbiljne književnosti o modernim jevrejskim Amerikancima. Nakon kraće biografije predstavlja se njegovo stvaralaštvo po etapama. Od njegove rane proze izdvojeni su romani Čovek koji se klati (1944) i Ugrabi dan (1956), koji su ovde i analizirani. Slede još podrobniji prikazi i kritička mišljenja o romanima Avanture Ogija Marča (1953), Hercog (1964), Humboltov dar (1975), Više se umire od jada (1987) i Ravelštajn (2000). Napomena na kraju odrednice napomena obaveštava da se još dodatnih informacija može naći u prilogu o jevrejskoj američkoj prozi. Nakon čitanja svih ovih podataka stiče se jedna celovita predstava o autorovom razvojnom putu i njegovim primarnim temama i interesovanjima. Upoznajemo se sa sadržajem važnijih dela i primećujemo dominaciju određenih problema koji se u njima otvaraju. Zahvaljujući dodatnoj odrednici na koju smo upućeni, obaveštavamo se o autorovom položaju u širem istorijskom i socijološkom kontekstu, te tako uviđamo sav značaj i vrednost njegovog stvaralaštva. Pored eseja o književnicima, čitalac će naći i priloge o zasebnim književnim pravcima (naturalizam, objektivizam, imažizam), o žanrovima (detektivska proza, naučna fantastika), o književnim pojavama specifičnim samo za američko područje (transcedentalizam, proza američog Zapada, puritanizam, indijanska književnost, pokret crnačkih umetnosti, bitnički pokret). U mnogim esejima kritičari istražuju multikulturalnu dinamiku afroameričke, domorodačke američke, hispanoameričke, azijsko-američke, italijansko-američke, jevrejske, feminističke i književnosti homoseksualaca i lezbijki. Iako se i danas američka književnost smatra na neki način ogrankom britanske i evropske književnosti, ona oduvek nosi snažan nacionalni prizvuk, koji je znatno doprineo jačanju američkog nacinalnog indentiteta. Istina je da njeni izvori potiču iz engleske književnosti, ali od pojave Edgara Alana Poa sve veći broj američkih književnih glasova vrše nesumnjivo primetan uticaj na celokupno evropsko književno pisanje. A šta se podrazumeva pod terminom američki, možda najbolje kazuje sam urednik enciklopedije, koji potvrđuje da ovaj termin „svakako određuje geografski prostor, ali predstavlja i nešto manje odredivo: spektar individualnih i grupnih želja, viziju, igru moći, palimsest konstrukcija, predstavljen neobuzdanim i raskošnim izborom tekstova nastalih u vremenu i tako određenih granicama koje su se, u mnogim slučajevima, pokazale osvedočenim.”

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Američka književnost
Ostali naslovi iz oblasti: Istorija i teorija književnosti

Izdavač: Narodna knjiga - Alfa; 2006; latinica; 25 cm; 221 str.; 86-331-3044-0;