Ništa

25.03.03 Politika

Priče Dragog Bugarčića, Zorana Pešića i Milenka Pajića, romani Milenka Stojičića i Jasminke Timotijević-Vulićević

Biblioteka "Alfa" izdavačke kuće "Narodna knjiga" bogatija je za nekoliko knjiga proze. Prva od njih nosi naziv "Grob Džonija Vajsmilera" i u njoj su sabrane pripovetke Dragog Bugarčića. Poznati pisac srednje generacije u ovoj je zbirci načinio izbor priča iz do sada objavljivanih knjiga, ali i onih koje je štampao po književnoj periodici. Čitanjem svih zajedno može se tačno prepoznati pripovedački put Dragog Bugarčića, od stvarnosne ka "angažovanoj", i refleksivnoj, kao i postmodernističkoj prozi.

Sigurna ruka ovog autentičnog pripovedača, kako kaže urednik Vasa Pavković, ispisala je pripovetke iz kojih se od čitalaca očekuje da stvarnost, suprotstavljenu umetničkom i književnom, doživi relativno lakše. Zbirkom "Grob Džonija Vajsmilera" Dragi Bugarčić ispisao je čak i "labavi roman"; dokaz za to je i taj da su mu neke pripovetke poslužile kao osnov za potonje romane.

Ekspresivne priče

Zoran Pešić je, takođe, autor knjige pripovedaka. Njen naziv je "Dobrovoljno gubljenje vremena", a u njoj se nalaze priče nastale tokom proteklih deset godina. Pisac čiji "rukopis", prema Pavkovićevim rečima, pomalo liči na Mihaila Bulgakova, iako retko objavljuje, u novoj srpskoj prozi predstavlja vrlo zanimljivog autora koji uspeva da se izbalansirano oslanja na dijalog domaće sa svetskom književnošću.

U ovim pripovetkama Pešić ima "direktan, surov i sirov kontakt sa stvarnošću iz koje gradi neobične, ekspresivne priče obojene ironijom, humorom i groteskom". Pešićeve priče ušle su u Antologiju savremene srpske proze i poezije, objavljenu u Austriji; Vasa Pavković sa žaljenjem konstatuje da je Zoran Pešić mnogo priznatiji u inostranstvu nego kod nas.

I Milenko Pajić je, poput Dragog Bugarčića, napisao zbirku priča koje "se drže" kao roman. "Stanica priča Požega", s jedne strane korica, i "Društvo srećnih sanjara" s druge, upućuju čitaoca na, uvek različito, viđenje stvarnosti. "Sa koloseka", kako kaže sam autor. Ova izrazito fragmentarna proza postmoderne romaneskne strukture nestandardna je u svakom pogledu, i "po kolosecima" stanice Požega nudi veoma različite obrasce ispisivanja teksta.

Milenko Stojičić je u svojoj knjizi "Adresat Andrić", koju je podnaslovom označio kao "roman pismo", odabrao način da kroz epistolarno obraćanje našem nobelovcu progovori o sadašnjim događajima. U romanu se spominju mnoga poznata imena, ali cela je knjiga zamišljena kao veliki omaž Andriću, njegovim delima i njegovoj književnoj i ljudskoj posvećenosti Bosni i Hercegovini.

Peta karta

I, najzad, u "Alfi" evo i poezije: reč je o zbirci pesama Olgice Rajić pod naslovom "Ništa". Olgica Rajić je pesnikinja čija je prva knjiga pesama "Smola", objavljena u Matici srpskoj pre četiri godine, nagovestila pesnikinjin izuzetni talenat. Zbirkom "Ništa" Olgica Rajić je pokazala i izuzetno emotivni prilaz temama. Vasa Pavković, kao urednik edicije "Alfa", to je okarakterisao kao "sve" kada je reč o osećanjima. Radi se o zbirci, dodao je, u kojoj svaka pesma zavređuje posebnu analizu, pozivajući na maštanje i razmišljanje.

Evo i jednog domaćeg romana u drugoj ediciji "Narodne knjige", u "Megahitu". U njemu se pojavljuju oni romani za koje izdavač procenjuje da će biti nesumnjivi bestseleri, a pored stranih pisaca, tu su dela naših "sigurnih" autora kada su u pitanju najčitanije knjige – Ljiljane Habjanović-Đurović, Gordane Kuić, Jasmine Ane...). Reč je o romanu Jasminke Timotijević-Vulićević "Peta karta", koji predstavlja prvi deo epske priče u kojoj se, kroz sloj realnog i fantastičnog, govori o večnoj povezanosti savremenog, i starog, tradicionalnog. "Peta karta" je, kako kaže Vasa Pavković, prvi srpski dugometražni roman o džet-setu. Objašnjavajući da je radnja, naoko, jednostavna (nekoliko izuzetno živopisnih likova plovi Sredozemljem, u blizini Turske, i uleće u raznovrsne melodramske situacije), Pavković napominje da su u "Petoj karti" povučene zanimljive paralele prema antičkoj mitologiji. Glamurozni sjaj, pak, u ovoj pikarskoj knjizi obećava da će privući brojne čitaoce, među kojima ima mnogo onih koji kroz avanturu i misteriju žele da se upoznaju i sa starogrčkom istorijom kao osnovom evropske civilizacije.

A. Cvijić