Alexandre Koyré (1892-1964), francuski filozof, istoričar religijske, filozofske i naučne misli. Razmišljanja o laganju bila su najpre štampana na francuskom (prvi broj časopisa Renaissance, januar-februar 1943), u Njujorku, gradu egzila velikog broja francuskih intelektualaca, među kojima i Koarea, a zatim na engleskom, 1945, u junskom broju Contemporary Jewish Record, publikaciji Američkog jevrejskog komiteta, pod naslovom "The political function of the modern lie".
01.01.00
Politika
20.10.2002.
NOVO IZ UMETNIČKOG DRUŠTVA "GRADAC"
Od mistike do stripa
Pedeseta knjiga u biblioteci "Alfa" donosi misli jednog od najvećih slikara prošlog veka. - Časopis posvećen Enkiju Bilalu
Sve dok objavljivanje jedne ozbiljne knjige predstavlja podvig i rizik, dok su oni koji knjige pišu ili ih prevode bedno plaćeni za svoj rad, i dok oni kojima je knjiga najpotrebnija nemaju novca da je kupe, nisam zainteresovan da učestvujem u izdržavanju bilo kojih grupa i udruženja.
Ovakvo mišljenje Branka Kukića, urednika i prvog čoveka Umetničkog društva "Gradac" iz Čačka, rezultiralo je već poznatim "ne" članstvom ove izdavačke kuće u udruženjima izdavača i neučestvovanjem na sajmovima knjiga.
"Gradac" nikad nije imao svoj štand na Beogradskom sajmu, ali nema pažljivog čitaoca koji zbog toga ne žali jer se odsustvo ovog malog ali izuzeto profilisanog i kultivisanog izdavača i te kako primećuje. No, bilo da neki čitaoci vole ili ne da redovno posećuju sajmove, i jedni i drugi odlaze u knjižare u kojima se sreću sa izdanjima Umetničkog društva "Gradac", koja Branko Kukić brižljivo osmišljava.
Dalijeve "Misli"
Tokom proteklih meseci "Gradac" je pokrenuo novu biblioteku pod nazivom "Mistici i gnostici". Prve dve knjige, "Gnostici" Žaka Lakarijera, i "Nemački mistici, duhovnici i alhemičari ćVI veka" Aleksandra Koarea (Kaspar Švenkfeld, Sebastijan Frank, Paracelzus i Valentin Vajgl) već su pronašli put do čitalaca. Baš kao i dela iz edicije "Talas": "Šta je istorija" Edvarda Haleta Kara, i "Uvod u političku antropologiju" Teda Luelena. Prva govori o odnosu istorije i činjenica, društva i pojedinaca, istorije, nauke i morala, o uzročnosti u istoriji, i istoriji kao progresu. Druga nudi mogućnost upoznavanja sa vrlo mladom naukom koja se iz opšteg pojma antropologije snažnije izdvojila tek u drugoj polovini prošlog veka. U antropologiji, pisac je smatra jednom od najočaravajućih oblasti: kada se vidi raznolikost kojom se bavi, od razvoja države i religija u politici do smenjivanja političke vlasti, pojedinca u političkoj areni, žena i moći, i moći naroda, čitaocu biva jasno zbog čega Luelen, inače profesor na Univerzitetu Ričmond u Virdžiniji, tako misli.
"Gradac" je ovih dana objavio "Misli" Salvadora Dalija, kao 50. knjigu u poznatoj biblioteci "Alfa " (prevod s francuskog Živojin Kara Pešić). Lep jubilej, i još jedna lucidna, ludačka, genijalna knjiga u kojoj Dali, "odlučivši da se smesti između Pikasa i Miroa", priznaje da skromnost, strogo uzev, nije njegova specijalnost, da bi sebi odsekao levu ruku samo ako bi mogao da tokom deset minuta posmatra Vermera van Delfta kako sedi za stalkom i slika, i - sasvim kratko i skromno - zaključuje "Dali, to je droga". Možete se složiti, ali i ne, ali ćete ipak, samo delićem (dalje Dali ne dopušta, čak ni u mislima) proniknuti u svet ovog velikog umetnika.
Crtež Enkija Bilala
Druga knjiga, takođe iz edicije "Alfa", jeste "Seksualna magija" Sarana Aleksandrijana (prevod s francuskog Aleksandra Mančić); nosi i podnaslov "Brevijar ljubavnih čaranja". Evo samo nekih tema o kojima se u njoj govori: tradicija ljubavnog čaranja (ljubavni napici, bajalice, vračanje, bacanje čini); bela ljubavna magija; visoka nauka svete seksualnosti (Alister Krouli, jeretici Reda Istočnog Hrama...); ljubavni talismani, erotske magnetičke masaže, magijski parfemi... Tri nivoa, obredni, delatni i spekulativni, kao da ocrtavaju obrise seksualne magije kojom se muškarac i žena dopunjuju.
Iz stripa Enkija Bilala
I, najzad, evo dugoočekivanog novog (dvo)broja 141-142 časopisa "Gradac": u celosti je posvećen Enkiju Bilalu (priređivač Miroslav Marić), jednom od najslavnijih crtača stripa u svetu. Kroz tekstove u časopisu se vidi kako u početku (katastrofična) naučna fantastika Bilalu služi da razmahne svoj talenat; i kako se umetnik, po napuštanju bodlerovske zloslutnosti i poovske sumornosti iz kuće Ušerovih, upućuje ka nečemu što bi moglo biti nazvano fantastičnim realizmom. I u jednom i u drugom slučaju, Enki Bilal ima istu poruku: crno viđenje prošlosti prenosi u opominjuće senke budućnosti, ali crtežom koji sadrži i niz drugih značenja. Priređivač ovog broja "Gradca" sačinio je izbor uglavnom od tekstova napisanih u osmoj deceniji prošlog veka. Šteta što nije bilo više nekih datumski novijih.
A. Cvijić
