STIVEN KING rođen je 1947. u Portlandu. Još kao student Univerziteta u Mejnu, počeo je da piše nedeljnu kolumnu za školski list. Bio je aktivni član studentskog senata, podržavao je antiratni pokret i oštro kritikovao rat u Vijetnamu. Diplomirao je engleski jezik 1970. godine. Oženio se 1971. Tabitom, koju je poznavao iz studentskih dana. Pošto profesorska plata nije bila dovoljna za plaćanje stana i za život, počeo je da piše priče za muške magazine. Prvu knjigu objavio je 1974. Do sada je objavio preko 50 knjiga koje su prevedene na gotovo sve svetske jezike. Ima troje dece i četvoro unučadi. King je 2003. godine dobio Orden američke književne fondacije za doprinos svetskoj književnosti.
06.05.08 Popboks
Kad telefon zazvoni
MOBILNI TELEFON – Stephen King
Stephen King već decenijama zarađuje za život plašeći ljude. I dobro mu ide. Pošto nas je upozorio na opasnosti koje prete od povučenih devojčica s telekinetičkim moćima, vampira iz Salemova, sablasnih hotela, religioznih vukodlaka i klovnova koji nastanjuju kanalizaciju, najprodavaniji američki prozni autor odlučio je da demaskira najjeziviji artefakt 21. veka: mobilni telefon.
Automobili, bela tehnika, kućni ljubimci, mehaničko majmunče-dobošar i druge (naizgled) bezopasne stvari iz naše okoline u pričama i romanima Stephena Kinga su postajali instrumenti masovnog uništenja. Na red za demonizovanje došao je i mobilni telefon. Zbog svoje rasprostranjenosti (preko tri milijarde korisnika – približno polovina ukupne svetske populacije) ova korisna i umnogome nezamenjiva spravica nametnula se kao idealan izbor za sledećeg „negativca“.
Američki Kralj horora je već u nekoliko navrata čovečanstvo izlagao apokaliptičnim iskušenjima (setimo se samo novelete Izmaglica, koja je nedavno pretočena u odličan film, ili klasičnog Uporišta, kome je Mobilni telefon po strukturi najsličniji), tako da se ovde nalazi na poznatom terenu. U pripovesti koja sa akcijom kreće praktično od prve stranice i održava nemilosrdni ritam sve do kraja, najnoviji Armagedon je iniciran misterioznim pozivom, što mnogobrojne korisnike mobilne telefonije pretvara u podivljale ludake s nezajažljivim apetitom za uništenje. Ubistva i samoubistva ređaju se u frenetičnom nizu, a autor nimalo ne škrtari na prizorima krvoprolića.
King je i od ranije poznat kao pozajmljivač, pa se mogu primetiti uticaji filmova kao što su Siegelov Telefon ili Miikeov Jedan propušten poziv, a posveta Richardu Mathesonu (autoru remek-dela Ja sam legenda, čije je prezime u prevodu Vladana Stojanovića iz nepoznatih razloga promenjeno u Materson) i legendarnom Georgeu Romeru, ocu modernog zombi filma, ukazuje na glavne izvore inspiracije. U Kingovoj varijaciji izmenjeni nisu mrtvi – nisu zombiji niti vampiri – ali je njihova ljudskost telefonskim pozivom u potpunosti izbrisana. Oni, poput Borgova iz Zvezdanih staza, postepeno počinju da dele kolektivnu svest, a jedini cilj im je da unište ili preobrate sve koji nisu kao oni.
Naravno, ovo su metafore koje se lako, prelako, gotovo same ispisuju, no uprkos tome, uz pozajmice iz Invazije kradljivaca tela, 28 dana kasnije i, ponajviše, malo poznatih Romerovih Ludaka, Mobilni telefon je čitak omaž koji pokušava da u drugoj polovini ponudi osveženje u vidu nekoliko nekonvencionalnih rešenja i neočekivanih obrta. Nemamo ovde posla s vrhunskim delom iz opusa ovog plodnog autora, ali to ne znači da ono, uprkos odsustvu originalnosti, nije vredno pažnje. Zapravo, davno je bilo kada je King poslednji put napisao nešto ovako čitko i zabavno, držeći pažnju čitaoca od prvog do poslednjeg pasusa. Pretendenti na tron još će morati da se potrude da svrgnu šezdesetogodišnjeg vladara.
Nažalost, ovaj prikaz se ne može završiti bez svojevrsnog upozorenja za neupućene: Izdavačka kuća Alnari (u saradnji sa Editorom) specijalizovala se za publikovanje Kingovih romana na srpskom, što je za svaku pohvalu. Avaj, ishitreni i polupofesionalni prevodi su postali zaštitni znak ovih izdanja, a kako po tom pitanju Mobilni telefon nije izuzetak, najbolje rešenje je da roman, ako vam znanje engleskog to dopušta, pročitate na izvornom jeziku.
Đorđe Bajić