01.01.00
Dnevnik
23.08.2002.
Svet bez svetosti
Savo Laušević, Mišljenje svjedočenje, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Novi Sad, 2002.
Profesor Filosofskog fakulteta u Nikšiću dr Savo Laušević u 11 ogleda daje sebi za pravo da svedoči i onda kada je svestan manjkavosti svakog relevantnog diskursa, pa i onog filozofskog. Birajući između mišljenja i ćutanja, Laušević se opredelio za svedočenje o svom vremenu. NJegov filozofski ključ je napravljen za konkretnu bravu i jasno postavljen kao ?kritička dekonstrukcija moderne civilizacije i njeno zatvaranje u tehničnost i moć?.
Tako filozofija ne pristaje da bude ?tužna nauka?, već pokušaj učenja o ispravnom životu. Prihvatajući postulat da onaj koji hoće da sazna istinu o neposrednom životu mora ispitati njegov ukupni kontekst, objektivne i subjektivne sile i silnice, Lušević prodornim mišljenjem uzbudljivo svedoči, pa i opominje. U univerzumu sa ?sve više informacija a sve manje smisla?, moderni čovek ne može više da se snađe, a prostor za razmak individualnog, ličnog i kreativnog sve više se sužava. Procesi sveopšte globalizacije vode svet u ?veliki zatvor?, a to, svakako, nije bio filozofski ideal nijedne dosadašnje civilizacije.
Prevlast mašine /tehnike nad čovekom/ ličnošću ovde je izložena analitičkim propitivanjima sa bogatim uvidima u dubinu, istoriju i mogući ishod. Ne negirajući sveprisutnu katastrofičnost čovekove pozicije u svim svetovima i vremenima, ovaj filozof svemu dodaje i lične nalaze i time produbljuje tešku dijagnozu. Pri svemu tome on narcizam (sveopšti) označava kao glavni simptom bolesti moderne civilizacije. Čovek je jednostavno žrtva, jer ne pristaje ni na kakvu žrtvu na putu ka ?vašem smislu?. Pragmatičnost i jednokratnost zamenila je svaku metafiziku u dubinu. Svet se guši u svojoj površnoj zabludi i onda kada se zaklanja tehničkim progresom, tim providnim fasadama svakog ?napretka?.
Ovo je knjiga o vidljivim i nevidljivim mehanizmima sveta koji mrve čoveka i onda kada on misli da je njihov Tvorac i kovač svoje sreće. Dovoljno je poslagati samo neke od naslova ovih ogleda da bi se videlo koliko nas se ova sagledavanja tiču: Kultura i nasilje u modernom i postmodernom ključu, Umetnost i mitovi moderne i Govor i retorika; Diskurs i Moć i jezik; Otvarajući i zatvarajući govor; Govor moći; Teorija i diskurs; Mediji i diskurs; Postojanje sveta tehničkim; Fizozofsko problematizovanje pitanja o kraju; Odnos individue i ličnosti; Sloboda i žrtvovanje; Hristova žrtva i moderna civilizacija; Filozofija i bogoslovlje.
Nesvakidašnja knjiga jednog umnog čoveka, kako svedoči i recenzent Nikola Milošević, i sasvim ovozemaljskog filozofa. NJegov diskurs ništa ne zamagljuje, a toliko toga mišljenjem/svedočenjem iz crnog mraka iznosi na svetost dana. Hoće li čovek biti suvišan u svom svetu, izvršitelj ili žrtva, zavisi i od ovakvih glasova.
M. Živanović