15.12.15 Danas
O Rembrantu stripa
Časopis za književnost, umetnost i kulturu Gradac (Dom kulture Čačak i Umetničko društvo Gradac) jedini je ovdašnji časopis koji dosledno neke svoje brojeve tematski posvećuje svetski priznatim autorima stripa.
Za razliku od drugih Gradcu sličnih časopisa koji se specijalizuju tako što strip zanemaruju, iako je on sinteza više umetnosti, Gradac je dosad svojim čitaocima priredio nesvakidašnja uživanja u tekstovima i odlomcima stripova Mebijusa, Huga Prata, Enkija Bilala, Andrije Maurovića... da bi nas ovih dana ponovo prijatno iznenadio - novi dvobroj (198-199) posvećen je Miltonu Kanifu, slavnom američkom strip crtaču (1907-1988), poznatom po pustolovnim stripovima Teri i pirati i Stiv Kenjon.
Dvobroj je priredio Miroslav Marić, koji u kratkom uvodu objašnjava da je Kanif jedan od najvećih stvaralaca 20. veka, veliki crtač, pripovedač, uticajni istraživač medija, i propovednik američke pop kulture. Kanif svoje priče, objašnjava Marić svoj izbor za dvobroj Gradca, vezuje za realnost koja njegovim junacima daje istinitost i snagu. "I samo su Kanifovi likovi iz stripa mogli da završe kao u stvarnom životu: sa počastima, cvećem, večnim sećanjem i pravim spomenicima, da budu penzionisani kao ljudi od krvi i mesa!"
Uz prvi, biografski tekst iz pera Alberta Bekatinija, čast da otvori priču o Kanifovom stvaralaštvu data je izuzetnom poznavaocu svetskog i domaćeg stripa, Žiki Bogdanoviću, i njegovom eseju Grafički credo u službi naracije. Bogdanović, koji je u svojoj knjizi Čardak ni na nebu ni na zemlji. Rađanje i život beogradskog stripa 1934-1941 (Ateneum i Informatika, 2006) Kanifa, uz Berna Hogarta i Harolda Fostera, označio kao velikog pripovedača stripa, ovde dodaje da je Kanif taj pripovedački žar u sebi udružio sa crtačkom imaginacijom, oslobođenom svih primarnih (prizemnih) zakonitosti. To ga je učinilo "prvoklasnim, rečitim i duhovitim, pronicljivim i efektnim majstorom stila (čak i u najvažnijoj epohi avanturističkog stripa među velikanima ravnim najvećima)".
U dvobroju časopisa Gradac posvećenom Kanifu, u čijim su stripovima uživali milioni čitalaca, data je potpuno biografsko-stvaralačka slika ovog umetnika koji je, prema pričama svedoka, radio danonoćno, uz pepeljaru punu ugašenih cigareta i kafu koja se u šoljici odavno ohladila. Uz atmosferu razgovora i rasprava sa izdavačima i urednicima novina i listova, intervjua sa Kanifom, i uz analizu njegovog dela, otvaraju se vrata jedne umetničke radionice u kojoj se vidi kako su nastajali junaci stripa, ko im je bio inspiracija, ali i kako su svojim stavovima oni uticali na stvarnost njihovih čitalaca. Posebno su zanimljivi razgovori Arna Saba sa Kanifom za jedan od polusatnih nastavaka emisije o stripu za radio-mrežu CBC, i razgovor dvojice kolega, strip crtača, Kanifa i Vila Ajznera (koji će kasnije strip okrenuti ka književnosti i stvoriti tzv. grafičku novelu). Za Ajznera, dodajmo, Milton Kanif je jedan od najvećih genija u istoriji umetnosti stripa.
Časopis posvećen tvorcu Terija i pirata i Stiva Kenjona, obogaćen odabranim sličicama iz njih, i porodičnim fotografijama slavnog crtača, završava se analizom jedne stranice stripa Stiv Kenjon iz pera Umberta Eka. Zaključujući da se Kanif služio veoma razgovetnim i sasvim jasnim jezikom, Eko lucidno istražuje, kako kaže, način na koji je Milton izložio poruku, a zatim ju je raščlanjivao sagledavajući njene znake, i odnose među njima u okviru stvaralačkog kodeksa kojeg se inače pridržavao.
Časopis Gradac posvećen Kanifu pokazuje i zbog čega je ovaj autor nazvan Rembrantom stripa. Pored istoimene knjige koja je objavljena u Americi, taj je počasni naziv jednog od najpoznatijih svetskih strip crtača zapisan i na njegovoj nadgrobnoj ploči.
Višebrojni magazin SKD
Novi višebroj Književnog magazina (169-174, decembar 2015), mesečnika Srpskog književnog društva otvara se tematom posvećenim Voji Čolanoviću, a u nastavku su poezija Stevana Tontića, Eve Zonenberg, Dragoslava Dedovića... proza Ota Horvata, Senela Pasa, Dragana Aleksića i Predraga Todorovića, pogledi Ivana Milenkovića, tumačenja Roberta Hodela (Nikolaj Ljeskov i Dragoslav Mihailović kao pripovedači) i Slobodana Jankovića... ogledi Vilijama Batlera Jejtsa i Kšištofa Varge, putopis Nikole Popovića, čitanja novih knjiga... O Voji Čolanoviću pišu Jasmina Vrbavac, Ljiljana Šop, Vasa Pavković, Jelena Žurić, Milovan Marčetić i Goran Petrović. Likovni prilozi u broju su slike Zorana Matića, sa izložbe u Modernoj galeriji Valjevo.
A. CVIJIĆ