Jevgenij Zamjatin rođen je 1884. godine u Lebedjanu, a umro u egzilu u Parizu 1937. Prve priče objavljuje 1908. i već na samom početku svog književnog djelovanja dolazi u sukob s vlastima. Godine 1914. izdaje pripovijetku "Bogu iza nogu" - koju je Maksim Gorki jako cijenio - zbog koje je pozvan na sud, dok je časopis u kojem je priča objavljena povučen iz prodaje.U godinama prije Oktobarske revolucije Zamjatin je radio kao inženjer brodarstva u Engleskoj. Dojmovi o tom vremenu izneseni su u njegovoj pripovjetci "Otočani", svojevrsnoj preteči romana Mi. Želeći dati obol revolucionarnim zbivanjima u Rusiji, vraća se u domovinu i počinje živjeti kao profesionalni pisac: radi u uredništvu časopisa Vsemirnaja literatura (Svjetska književnost) te piše priče i objavljuje ih u mnogim časopisima. No, uskoro, kao što je to bio čest slučaj u Sovjetskom Savezu, pada u nemilost političke boljševičke klike. Iako je već i prije izazivao nezadovoljstvo vlasti svojim iskrenim pričama, koje su govorile o neljudskim uvjetima života u tadašnjoj Rusiji - npr. priče "Mamaj" i "Pećina" - izravan povod za otvoreni progon bio je već spomenuti roman Mi. Dijelovi toga romana objavljeni su u inozemstvu (bez znanja autora!), a sadržaj romana u Rusiji se shvatio kao kritika tadašnje sovjetske vlasti. Pisac koji je svakako bio jedan od intelektualnih vođa svoga vremena pao je u nemilost te mu je zabranjeno objavljivanje radova i svekoliki društveni angažman. Teško se noseći s tim, za svakoga stvaratelja nepodnošljivim položajem, godine 1931. obraća se pismom Staljinu u kojem ga moli da mu omogući odlazak iz zemlje kako bi mogao nastaviti sa svojim radom. Veliku ulogu u njegovu spašavanju odigrao je Maksim Gorki koji je pomogao da se umjesto u gulagu Zamjatin uistinu nađe u Parizu. Ali, nažalost, napuštanje zemlje i emigracija Zamjatinu je više odmoglo negoli pomoglo, budući da je teško podnosio odvojenost od svoje sredine i svoga jezika tako da njegove posljednje godine života u Parizu nisu obilježene kao osobito plodne.
11.06.18 Blic
ROMAN KAO PROROČANSTVO Još pre 100 godina jedan Rus je predvideo MRAČNU SADAŠNJOST
"Mi", pisca Jevgenija Zamjatina
Danas malo poznat roman "Mi", pisca Jevgenija Zamjatina iz 1921. godine, uticao je na neke od najpoznatijih autora 20. veka. Tako je Džordž Orvel koristio "Mi" kao predložak za "1984".
"U 26. veku ljudi su postali brojevi - automatoni koji daju prednost efikasnosti nad slobodom. Kontrolišu ih dronovi koji se nalaze iznad ulica Jedne Države. Biro staratelja prisluškuje razgovore kako bi osigurali produktivnost. Jevreji okružuju metropolu, kako ljudi bez dokumenata ne bi ušli i uništili harmoniju."
"Jedan od ovih brojeva, inženjer D-503, gradi integral, svemirski brod projektovan za galaktički imperijalizam. Naređeno mu je da širi ideologiju Jedne Države na druge planete, kolonizujuc´i resurse i možda radnike. Ali u njemu se rađaju opasne ideje. U svetu saglasnosti i mehaničke poslušnosti razvija zastarelu veštinu razmišljanja za koju se dugo mislio da je nestala. Tako je D-503 tako dobio dušu."
Ovaj zaplet možda zvuči kao nešto iz SF serija, ali je mnogo stariji. To je svet "Mi" po romanu Jevgenija Zamjatina iz 1921. godine. Danas malo poznat, on je uticao na neke od najpoznatijih autora 20. veka. Džordž Orvel je koristio "Mi" kao predložak za "1984".
"Mi" sadrži i mračno predviđanje o klimatskim promenama i kulturi nadgledanja, pa je danas aktuelniji nego u prošlom veku.
"Mi" je napisan između pada Ruske imperije i uzdizanja Sovjetskog Saveza. Heroj D-503 izgleda kao Zamjatin, koji rekapitulira svoj život.
Kao inženjer u Sankt Peterburgu na prelasku vekova, Zamjatin je postao revolucionar. Prvo je uhapšen 1905. godine, ubrzo nakon što su carske trupe uhapsile Trockog i druge vođe petrogradskog sovjeta.
U zatvoru je Zamjatin počeo da piše u šiframa, skrivajuc´i svoje nezadovoljstvo. Pušten je 1906. i proteran u svoje rodno selo odakle se vrac´a u Sankt Peterburg i završava studije, a ruska vlasti ga šalju 1916. godine u London kako bi naučio tehnologiju izgradnje ledolomaca neophodnih za proboj nemačke blokade na Baltiku.
Vratio se u Rusiju 1917. godine u vreme Oktobarske revolucije, ali je posto razočarani boljševik. Godine 1922. ponovo je uhapšen, nakon što su cenzori presreli pozivnice da objavi "Mi" u Berlinu i Parizu. Srec´om je njegov lični prijatelj Maksim Gorki lično apelovao na Staljina da popusti. Zamjatin je na kraju završio u egzilu u Parizu.
Roman je objavljen na engleskom, francuskom i češkom jeziku, ali se u Sovjetskom savezu ne pojavljuje do 1988. godine.
U nekim aspektima "Mi" daje sliku sadašnjosti ili naše bliske buduc´nosti.
"Nešto se desilo sa prirodom u Jednoj Državi. Oluje postaju sve češc´e i zahtevaju postavljanje "Akumulatora" kako bi se sprečilo oštec´enje od munja. Biljke rastu nekontrolisano. Da zaštite industrijsku proizvodnju, izgrađen je Zeleni zid koji sprečava ozračene životinje žutih očiju da uđu u grad."
"Da zadrže status kvo dok integral ide da istraži nove planete, čuvari prikupljaju podatke skrivenim mikrofonima i "špijunskim cevima"", piše Zamjatin.
Udari munja u Americi mogli bi da se povec´aju za 50 odsto tokom sledec´eg veka kao rezultat klimatskih promena. Kako se nivo mora povec´ava, predlažu se nasipi za zaštitu naselja, slično Zamjatinovom Zelenom zidu.
Vožnje poput integrala više nisu naučna fantastika. Ilon Mask je izgradio svoju raketnu kompaniju "Spejs iks" na snu o kolonizaciji Marsa.
U međuvremenu, otkric´a o prikupljanju podataka i privatnosti popularizovala su šifrovane aplikacije za razmenu poruka kao što je Votsap.
