knjizara.com
Manastir Lesnovo

Smiljka Gabelić (autor)

Manastir Lesnovo
rasprodato

Kapitalno delo o najvećoj vlasteoskoj zadužbini srednjevekovne Srbije i o jednom od najlepših i najznačajnijih vizantijskih spomenika na Balkanu. Bogato opremljena monografija o istoriji, slikarstvu i duhovnom značaju manastira Lesnovo. Knjiga Smiljke Gabelić prvi je moderan monografski prikaz prošlosti i slikarstva ovog manastira. Svojom sačuvanošću i raznolikošću fresaka Lesnovo u potpunosti sažima horizont vizantijskog slikarstva sredine XlV veka i njegova monografija je otuda znatno više od prikaza samo jednog spomenika.
Crkva pos

vec"ena arhanelu i arhistratigu Mihailu na iskraju sela Lesnova, na obroncima Osogovske planine jugoistoc(no od Skoplja, zahvaljujuc"i svom položaju udaljenom od glavnih saobrac"ajnica i srec"nom usudu, sac(uvala je gotovo celokupnu zidnu slikarsku dekoraciju svoje dvodelne arhitektonske celine: prostranog naosa i priprate.Na mestu starog hrama posvec"enog pustinjaku sv. Gavrilu Lesnovskom, crkvu je kao svoju zadužbinu, i verovatno grobnicu, podigao sredinom c"îß veka, po svoj prilici, najmoc"niji feudalac u državi kralja, a potom od 1346, cara Dušana. Bio je to Jovan Oliver koji je prešao c(itav niz titularnih stepenika, stigavši sve do najvišeg zvanja despota. Jovan Oliver je 1341. sagradio hram (naos) koji je živopisan nekoliko godina kasnije (1346/7) i priložio ga manastiru Hilandaru. Ubrzo, po izdizanju lesnovske igumanije na rang episkopije, novoj crkvi je dozidana kupolna priprata, oslikana 1349.Raznovrsnost vremenaZa istoric(are vizantijskog slikarstva Lesnovo je izuzetno privlac(na celina sastavljena iz dva dela koji prosto "vrve" retkim i jedinstvenim rešenjima, bilo ikonografskim ili programskim. Tu su poznati portret ktitora, despota Jovana Olivera, i ciklus arhanela, jedinstven u celokupnoj vizantijskoj umetnosti, prikazani u naosu. Iz priprate treba pomenuti "konjanic(ki portret" arhanela Mihaila crvenog lika kao predvodnika aneoske vojske, i portret cara Dušana natprirodne velic(ine (oko 3 m), najvec"i meu oc(uvanim. Tamo su naslikane i, inac(e u vizantijskoj umetnosti veoma retko prikazivane, c(etiri kompozicije "Naukovanja" ili "Uc(iteljstava" velikih crkvenih otaca. Predstavljene su kroz izvore reka koje metaforic(no oznac(avaju sadržinu njihovih tekstova, na kojima se napajaju željni bogoslovskog znanja i mudrosti, meu kojima je i lik slikara koji je tu izabrao mesto za sopstveni autoportret.Visokih kvaliteta, a dobro oc(uvan, živopis Lesnova, buduc"i nastajao u kratkom razmaku od par godina kao delo razlic(itih slikara, pokazuje na jednom mestu skoro svu stilsku raznovrsnost svog vremena. Ovo mu, uz brojne osobenosti u pogledu izbora kompozicija i njihovog ikonografskog rešenja, obezbeuje veoma visoko mesto ne samo meu spomenicima Balkana, vec" i celokupne vizantijske umetnosti.Smiljka Gabelic", autor monografije o istoriji i slikarstvu manastira Lesnova, istoric(arka vizantijske umetnosti, ikonografije njenih slika, stilskih osobenosti i kretanja, pored ovih "uobic(ajenih", pred sebe postavlja i najprovokativnija (c(itaj: najteža) pitanja svoje struke: o razlozima prikazivanja odreenih slika ili ciklusa (njihovih tematskih grupa), u izabranom, jedinstvenom i neponovljivom poretku.Od slike do slikeNaime, i pored c(vrsto utvrenog modela koji je postojao u nac(elnoj programskoj koncepciji živopisne dekoracije, nema dve vizantijske crkve sa potpuno istim odabirom kompozicija i njihovog rasporeda na zidovima, c(ak ni kada su vremenski i teritorijalno bliske. To dalje znac(i da su ikonografskim izborom teme (i nac(ina na koji je ona predstavljena) i rasporedom svetih slika tvorci programa prenosili odreene poruke razlic(ite prirode: od opštih teoloških, preko liturgijskih (koje se po definiciji podrazumevaju), do onih vezanih za shvatanje vladarske ideologije, odnosno za savremene lic(nosti i dogaaje (prevashodno vladare i ktitore), pa i nekih proizašlih iz folklornih sujeverica.Upravo je odgonetanje tih brojnih posebnih, "lic(nih" poruka u lesnovskom hramu, od slike do slike, od lika do lika, kao krajnji cilj postavila pred sebe Smiljka Gabelic", a posle niza godina istraživanja, razrešila ih je u svojoj knjizi na nac(in koji demonstrira najstrože standarde medievalistic(ke struke.


Ostali naslovi iz oblasti: Antologije, monografije , , Pravoslavlje , , Slikarstvo , , Arhitektura , , Istorija

Izdavač: Stubovi kulture; 1999; Tvrd povez; ćirilica; 18 x 24 cm; 428 str.;