Pitala baka decu: Ko je razbio gumeni prozor? Deca su odgovorila: Mikailo! Mikailo! Mikailo! Posle smo, ustaklenim, vitražnim kaputima i plavim cipelama išli na paradu skaza od polomljenih skazaljki. Parada je bila divna. Prisustvovao je i gradonačelnik našeg grada, i u sred parade pogodila ga je kap: kap! Pa još jednom: kap! Parada je prekinuta, a naš grad je bio prinuđen da izabere novog gradonačelnika. Koji se ne plaši kiše, izričito je zahtevano. Zato mi, čisti i umiveni, večeras održimo tajni sastanak. Ponesimo grisine, revolvere, noževe i futrole, i zaverimo se da u karnevalskoj noći, kad zvezde budu padale na epolete carskih vojnika, svrgnemo i novog gradonačelnika! Neka to bude povesno veče. Na sastanak će upasti milicioneri. Mog tatu će uhapsiti i osuditi na smrt kajanjem a mene osloboditi optužbe zato što sam maloletan. Tatina poslednja želja pred kajanje biće da pojede dobar biftek. Što će izazvati neverovatna pomeranja u vasioni i oluje strasti među novinskim vlastodršcima i mravojedima - jer, ja sam najbolji biftek u gradu. Moje posmrtne ostatke, raznežene pažnjom bolnog naroda, sahraniće u aleji mališana na Novom groblju, uz vojne počasti i čitulju u Mikijevom zabavniku, i nečujnu muziku i kristale vodonika za atmosfersku padavinu. Oblaci će ušuškati sunce na zalasku među krstačama; ruzmarinska para iz rasprslih bubnih opni carskih vojnika držaće jedinice otrovnih kariesa u đavoljim čeljustima sve dok ih ne potakne da zaskoče kočiju bogatog trgovca vodenim bojama i progutaju dućan skučen u njegovom stomaku. Prepun nadošlih krofni sete. Zlaćanim oknom horizonta vraćenih kraljevskom papagaju. I pre no što se nasmešite, odleteće u ozonski prah. U vencu od epilepsije i sreće, koji će se ovog časa prekinuti.
30.11.03 Dnevnik - Novine i časopisi
Vladimir Kopicl tvrdi da treba pročitati...
Vasović, Bodiroga i patke
Pošto po svim u novije vreme formulisanim kriterijumima pripadam onom sasvim uskom klanu fah idiota koji se još uvek bave čitanjem poezije, i to posebno one taze, tek objavljene ili odštampane u knjigama, dužnost mi nalaže da, pre svega drugog, referišem o izdanjima ove vrste koja su mi upravo ovih dana dospela u ruke, a vrede. I to ne malo.
Pre svih, izuzetna knjiga pesama ’’Posečene su šume’’ Nebojše Vasovića, jednog od naših najboljih pesnika iz osamdesetih godina prošlog veka, koji je naše sumorne devedesete proveo u Kanadi, gde je još uvek, pa je, shodno tome, po prirodi pomalo rasejan pa još i u rasejanju, ponešto iščilio iz fokusa pažnje ovdašnjih čitalaca, a bogami i kritičara. Nezasluženo, naravno, jer nedavno štampana njegova kritička knjiga ’’Protiv Kundere’’ svedoči da je Vasović ne samo jedan od oštrijih nego i briljantnijih naših umova kad je pisanje o književnosti u pitanju, baš kao što nas njegova nova knjiga pesama u izdanju ’’Narodne knjige’’ opominje da ovakvih majstora poetskog izraza nemamo baš na pretek. Zašto? Zato što nas devedesetak pesama sabranih u ovoj zbirci bez ostatka ubeđuju da je njegov jezik istovremeno virtuozan i stvaralački vibrantan, da mu je misao sveža i u vezi sa ovim svetom kao i svim što njegovu ispraznost transcendira, da iza ovih stihova doista stoji nešto što još uvek možemo zvati subjektom - pa bio on to samo pesnički ili i nešto više, i što nas neki vrag, dok čitamo te pesme, pomalo nagoni da umalo zažalimo što ih sami nismo ispisali. A višeg kriterijuma za prepoznavanje književne vrednosti gotovo da i nema.Od aktuelnih pesničkih zbitija s mnogo razloga treba pomenuti prevedene pesme novog-starog slovenačkog barda Tomaža Šalamuna u izvrsnom prevodu Milana T. Đorđevića, sabrane u knjigu ’’Balada za Metku Krašovec’’ (izdanje IP ’’Arka’’ iz Smedereva - bravo ’’Arka’’!),te finu pesničku zbirku ’’Homer predgrađa’’ Dragana Jovanovića Danilova (’’Svetovi’’, Novi Sad).
Neobične, jezički i drugačije fantazmagorične proze Mikaila Bodiroge s naslovom ’’Kvadrilion’’ (“Narodna knjiga”) sem za uživanje pri čitanju mogu poslužiti i za potporu definiciji onog ekstatičkog sektora postmoderne koji se definicijama otima, dok bih od nešto starijih izdanja koje bi bilo greh ne pročitati najradije skrenuo pažnju na sjajan roman ’’Opusteli persijski grad’’ Petera Hajnocija. Jao, divno li napisane knjige, pa makar i mračno nesvakidašnje (opet ’’Narodna knjiga’’).
A ako biste baš pitali šta bih najiskrenije preporučio, eto i moje nove knjige eseja, tehno-skaski i zapisa ’’Mehanički patak, digitalna patka’’, nešto onako post-postmoderno lepo, obavešteno o svemu i svačemu, pogotovo o onome što nas tek čeka na horizontu vremena što stiže pa bismo ga jedva mogli i videti da se u ovoj knjizi nismo potrudili. Da nije tako ne bih tu knjigu ni pisao, a valjda je ni ’’Narodna knjiga’’ ne bi objavila, pa još s tako ljupkim koricama. A jeste.
R. Lotina
09.09.03 Danas
Nova imena književne scene
U Kulturnom centru Beograda održan je serijal predstavljanja četvoro proznih pisaca čije knjige objavljene ove godine u Narodnoj knjizi, pod uredništvom Vase Pavkovića, predstavljaju novinu na aktuelnoj književnoj sceni. U pitanju su knjige: "
Kvadrilion" Mikaila Bodiroge, "
Knjiga snimanja ‘91-’92" D. M. Skileta, "
Grad Nadahnuće" Jasmine Bogićev i "
Bekstvo iz akvarijuma" Sonje Atanasijević. "Kvadrilion" je jedna od najneuobičajenijih proznih knjiga današnjice. To je antimimetička proza koja odslikava psihološka stanja svesti kroz različita iskustva svakodnevice, ali i fantazmagorije. Lirsko-poetski naboj i autorova sposobnost čaranja rečima približavaju ovu knjigu ranoj proznoj umetnosti tajnovitog Rastka Petrovića, ili pak ranim ostvarenjima Nemanje Mitrovića. "Knjiga snimanja ‘91-’92" je prvenac D. M. Skileta. U pitanju je veoma zanimljiv kriminalistički roman sa velikim intelektulanim angažmanom. To je spoj beskompromisnog čendlerovskog umeća pripovedanja i minuciozne analize socijalno-političke atmosfere Beograda devedesetih.
Predstavljanje knjige bilo je praćeno i kratkim filmom (video art) "U potrazi za Gradom Nadahnuće" Baneta Radovanovića, sa autorkom romana u glavnoj ulozi i dizajnerskim rešenjima Nataše Šarić i Aleksandra Zografa. "Bekstvo iz akvarijuma" je treći roman Sonje Atanasijević u kojem autorka specifičnim pripovedačkim potupkom predstavlja svakodnevicu jedne savremene porodice u urbanoj sredini.
O. S.