27.05.03
Politika siluje život
Eva Ras: Ova priča je, u osnovi, mogla biti locirana bilo gde, jer je to pripovest o ljudima. Sve je teže biti čovek na ovoj planeti
Nedavno je u izdanju „Narodne knjige“ Eva Ras, glumica, pisac i slikarka, objavila roman „Kuca na prodaju“ u kome, izmedu ostalog, piše o problemima sa kojima se srecu ljudi na Kosovu. Kako je sama rekla, ona je, kao rodena Suboticanka, pocela saosecati sa tim problemima i upoznavati taj mentalitet pocetkom šezdesetih, kada se udala za Rasa.
„Pisala sam je na osnovu licnog iskustva i zbog cinjenice da se taj problem suštinski ne rešava, a ja sam došla u neke ozbiljne godine kada više ne gledam na svet tako olako. Znate, države ne postoje, granice su promenljiva stvar, zemlje ne postoje...; jednostavno zemlju cine ljudi. E, njima treba posvetiti pažnju - i Srbima i Šiptarima i Turcima i Ciganima... Stalno imam utisak da su to ko’ biblijski likovi. Trudila sam se da opisujem ljude koje sam upoznala i dogadaje kojima sam prisustvovala. Ova prica je, u osnovi, mogla biti locirana bilo gde, jer je to pripovest o ljudima, a sve je teže biti covek na ovoj planeti. I moji junaci se rvu sa životom, uz to još i pod tim specijalnim okolnostima.“
Na šta konkretno mislite?
- Mora se glasno reci: za vreme Tita Albancima je bilo dobro a za vreme Slobe izgleda da im je bilo loše. Nisam politicar, ne razumem se u to, i pišem o mojim doživljajima. Secam se, na primer, kada sam 90-te putovala, pre oslobodenja Vukovara, u Dizeldorf. Odmah nakon uzletanja aviona sa Surcinskog aerodroma, stjuardesa je rekla da letimo u Prištinu, i ja sam bila zapanjena otkud to, a tek sam bila zapanjena kada su se u Prištini ukrcale porodice koje su napuštale grad zauvek. I to ne jedna porodica nego pun avion DC-9. Vidite, cak i kad živite toliko blizu, cak i kada imate tamo rodake to je politicki toliko zamršeno da vi jednostavno ne znate o cemu se radi. Politika siluje život. I ova moja knjiga je žestoka želja da se vec jednom cuje odgovor na pitanje zbog cega tamo ljudi ne mogu da žive kao drugde.
U knjizi ste, prilicno eksplicitno, rekli da su ljudi na tom prostoru žrtvovani u ime neke politike koju ne razumeju.
- Uverena sam da ljudi mogu uvek živeti jedni s drugima. Nema problema kad se gledaju u oci. Cak i kad se svadaju! Ima, recimo, u knjizi sekvenca kada seljanka psuje Šiptara, i psuje alaha, i kune ga, a on kaže: „Stara si, pa ne mogu, ali sad bi te ubio“. Prethodno je on psovao njenu slavu. Ali, uzdrže se i bez incidenta rastanu! Jer, ljudi uvek nadu nacin. U pravu ste, u knjizi sam rekla, vrlo frontalno, da izgleda da je to vrlo pogodno parce zemlje da se tu prepucavaju i otimaju a da pri tom jednostavno ne uzimaju u obzir ljude koji tu žive. Ne znam zašto je to politicarima toliko u interesu ali znam sigurno da je žalosno ovolike godine to gledati. Mislila sam da gore ne može da bude, pa ipak biva sve gore i gore. I sad je gore nego prošle godine. I dalje bodljikave žice i vojnici... Ni moji junaci se ne bave politikom, nego se sa njom nose!
Pomenimo i novosti u vašoj glumackoj karijeri. Snimali ste, krajem prošle godine film sa Karoljom Vicekom „Gušenje“, što je prva koprodukcija Madarske i Vojvodine...
- Film je imao premijeru u Budimpešti na prilicno poznatoj filmskoj smotri koju sam pratila kad god sam mogla. Priznajem, nisam ocekivala da cu imati i ja premijeru na toj manifestaciji. Film je isto tako jakog kazivanja kao i ovaj moj roman. On govori o temi koja je do sada bila uglavnom neosvetljena. Naime, svi mi mislimo da je 1956. godine, kada je bila madarska revolicija, Titova politika bila da pomaže revolucionarima. A ovo je film u kome postaje ocigledno da nije bilo tako. Izbeglice iz madarske revolucije na granici sa Vojvodinom srecu se sa ljudima koji se vracaju sa Golog otoka. Inace, autor scenarija je Ferenc Deak koji je veoma dobar pisac.
Kako su publika i kritika prihvatile film?
- Veoma lepo. Iskreno, vec sam zaboravila da sam filmska glumica. Jer, jedan od zadnjih filmova koje sam radila, govorim o filmu reditelja Miše Vukobratovica, nije ni prikazivan! A ulogu u „Gušenju“ radila sam, i bilo mi je drago da su to madari prepoznali, po uzoru na Saru iz Biblije. Kao što je poznato, Sara u poznim godinama roda dete Isaka koji potom postaje utemeljitelj izabranog plemena. Naime, ulogu sam uradila sa osmehom iako je sudbina te žene užasno teška i opora. Jednostavno, mislila sam da je jedino rešenje, kad je drama toliko crna i velika, igrati sa osmehom.
Tatjana Nježic
23.06.03 Politika
NOVO U KNJIŽARSKIM IZLOZIMA
Roman o kneginji Milici
Živojin Žika Pavlović (1933–1998) jedinstvena je ličnost u srpskoj kulturi – podjednako je ostvario izuzetna filmska i književna dela, a nedavno je Cepter Book World u Beogradu objavio knjigu sećanja ovog stvaraoca "Planeta filma", koju je priredila njegova životna saputnica Snežana Lukić-Pavlović. Pavlovićeva filmska ispovest je prvorazredno štivo ove vrste – uzbudljivo sećanje na višeslojna događanja oko filma i posebno oko svega onoga što se njemu samom događalo. Galerija likova, uglednika naše kulture, plastično je prikazana, sa svim zgodama i nezgodama tako da je ova zanimljiva ispovest dragocena ne samo za filmske zanesenjake već za dobru literaturu uopšte.
Miloš Komadina (1955) jedan je od najznačajnijih pesnika u srpskoj književnosti danas i nije čudo što je Slobodan Mašić kao prvu knjigu u novoj biblioteci "Ogledalo" objavio njegovu zbirku pesama "Ono". Urednik je Draško Miletić, a on i izdavač kažu da im je ideja o nazivu edicije "Ogledalo" pala na pamet sa trećeg sprata na kojem stanuje Miloš Komadina i nadaju se da se ogledalo neće nespretnim rukovanjem razbiti...
Monah srpske kulture
Ljiljana Habjanović-Đurović, ekonomista po obrazovanju, ali pisac niza bestselera (romani "Ana Marija me nije volela", "Iva", "Ženski rodoslov", "Paunovo pero", "Petkana"...) objavila je novi roman "Igra anđela" – priču o kneginji Milici, jedinoj ženi koja je vladala Srbijom u deset vekova njene istorije... Kao iskusan pisac, čije su knjige objavljene u mnogim zemljama (Italija, Grčka, Češka, Francuska, Hrvatska...), Ljiljana Habjanović je, čini se, stvorila jedno od najnadahnutijih svojih dela – prava knjiga za one koji se spremaju na godišnji odmor: lepo pisana, sa obaveštenošću o tim davnim vremenima u kojima je kneginja živela. Knjigu je posvetila svome Anđelu Čuvaru, a objavila ju je novoosnovana izdavačka kuća "Aleksandrija" u Beogradu, urednik je Olga Krasić-Marjanović.
Eva Ras je na najdivniji način obeležila uspomenu na svoga supruga – darovitog slikara i tvorca bibliofilskih knjiga, dizajnera "Rasove azbuke"... jedne izuzetne ličnosti srpske kulture sedamdesetih godina prošlog veka, Radomira Stevića Rasa (1931–1982). Eva Ras je sačinila knjigu "Srebrna postelja" njemu u spomen i u nadahnutom predgovoru, govoreći o Rasu kao monahu srpske kulture, napisala:
"Ova knjiga obelodanjuje tajne sreće, mala svedočanstva, sačuvane dokaze o toj velikoj, jednostavnoj ljubavi... Živela sam kraj njega, bio je moj čovek i mrvice našeg zajedničkog života su u ovoj knjizi..".
Knjiga je kolaž ljubavi i plemenitosti: pisma, poruke, fotografije... osvetljavaju jedan život. Izdavač: Mrlješ, Beograd.
Eva Ras je ovih dana kod "Narodne knjige" objavila svoju novu knjigu – roman "Kuća na prodaju", o stradanjima srpske seljanke iz Gornje Repe sa Kosova.
Nove pesme
Predrag Bajo Luković (1958), pesnik i likovni umetnik (a inženjer prostornog planiranja po zanimanju) štampao je kod "Narodne knjige" svoje nove pesme "Rečita tišina".
Matija Bećković za Lukovićeve stihove veli: "Svaka pesma je jedan od pesnikovih autoportreta a svi ti autoportreti nisu ništa drugo nego potraga za jednim jedinim koji se krije iza svega kao što se Leonardo sakrio iza Mona Lize".
Novosadski izdavač "StÚlos" štampao je dvotomni roman Branka Ćulibrka Branćule (1938) "Novi Panoni". Po mišljenju Ljubiše Đidića, ovo je "jedna velika epska freska o jednom narodu i jednom po njega sudbonosnom vremenu i prostoru". Slikar po obrazovanju, Ćulibrk je ranije objavio četiri romana, a po rečima urednika Franje Petrinovića "Novi Panoni" su šolohovska saga o porodici Rajić a zbiva se u Bačkom Jarku, koloniziranom mestu kod Novog Sada.
I na kraju beležimo još tri nove pesničke knjige.
Milosav Buca Mirković, esejista i pesnik, pozorišni kritičar i hroničar našeg kulturnog života, autor tridesetak raznovrsnih knjiga, novu zbirku pesama nazvao je "Glumci zvezdokradice" (izdavač novosadski "Prometej"). U knjizi su pesme posvećene velikanima pozorišta, kao što su Olivera Marković i Ksenija Jovanović.
Irena Cerović-DŽamonja objavila je kod Slobodana Mašića knjigu pesama "Satenski sarafan" (biblioteka "Nova"). I prethodne četiri knjige ove pesnikinje štampao je Mašić, a njeni stihovi prevođeni su na ruski i jermenski jezik.
Igor Mirović napisao je knjigu pesama "Kremen plamen" ("Prometej"). Za ovu drugu Mirovićevu knjigu poezije Draško Ređep u pogovoru veli da je ovo "dnevnik nespokoja" i da je reč o veoma prepoznatljivom pesničkom glasu u Vojvodini danas.
FILMSKA KRITIKA
Zapiši to...
Knjiga Milutina Čolića
Milutin Čolić, legenda filmske kritike ne samo "Politike" već jugoslovenskog novinarstva, skoro pola veka pisao je filmsku kritiku iz dana u dan, tako reći. Izabrane Čolićeve kritike objavio je ovih dana Institut za film u Beogradu (urednik Miroljub Stojanović) pod naslovom "Zapiši to..". (Jugoslovenski film juče i danas). U predgovoru autor ističe da je prvu filmsku kritiku napisao 1954. godine. Dakle, i sam Čolić je deo istorije srpskog i jugoslovenskog filma – dobro obavešten, pronicljiv u sudovima i ocenama, on je o filmu pisao sa ljubavlju i strašću. I nije se libio da o filmu piše vesti, izveštaje, vodi razgovore sa uglednicima, piše kritike...
Izveštavao je sa najprestižnijih svetskih filmskih manifestacija, sretao se sa velikanima svetskog filma ne samo na FEST-u (manifestaciji koju je osnovao i podigao do sada nedodirnutu lestvicu...), u knjizi, koja pomalo (po nazivu) asocira na takođe slavnog reportera Egona Kiša), "Zapiši to.."., zanimljiva je i kao dokumentarno štivo, a na kraju su nezaobilazni razgovori koje je vodio sa Živojinom Pavlovićem.
R. Popović
23.05.03 Politika
NOVI ROMAN EVE RAS
"Kuća na prodaju"
Glumica, slikarka i pisac Eva Ras objavila je u biblioteci "Alfa" izdavacke kuce "Narodna knjiga" svoj novi roman pod naslovom "Kuca na prodaju". Prema recima urednika Vase Pavkovica, roman "Kuca na prodaju" bice iznenadenje za citaoce koji su naucili na drugaciju prozu Eve Ras.
Glavna junakinja ovog romana je Javorka Java Davidovic, žena sa Kosova, koja kazuje svoj život, mukotrpan, ali stoicki. Knjiga je pisana lokalnim govorom i dokazuje da se njegovim korišcenjem "može stvoriti roman visokih vrednosti", kaže Pavkovic i podseca na prethodnike Eve Ras u našoj književnosti, od Bore Stankovica do Dragoslava Mihailovica.
"Kuca na prodaju" je izrazito tragicna knjiga, smatra Vasa Pavkovic, ali ta tragika se pretvara u magijski realizam zahvaljujuci plemenitom humoru kojim autorka ispunjava svoje delo. Ovo je roman koji nije patetican niti direktno politicki angažovan, vec je univerzalan u porukama.
Ovakve ocene urednika je potvrdila i Eva Ras, govoreci juce u "Narodnoj knjizi" o svom delu. Roman "Kuca na prodaju" je roden iz misli da ne postoje države i ne postoje zemlje, vec postoje ljudi koji u njima žive.
"I nedopustivo je", kaže Eva Ras, "da u ime politike koju ja ne razumem ljudi budu desetlecima žrtvovani". Književnica je još dodala: "Ja znam da su ovu temu bolje obradili autori Biblije, a pošto se Biblija slabo cita, moju knjigu ce citaoci uzeti, jer sam ja savremenik ovih zbivanja".
A. C.