14.01.07 Politika
Suncobran protiv zločina
Krokodil na peščanoj obali, Elizabet Piters
Tekst koji sledi biće posvećen jednom čudesnom svetu snažnih, nezavisnih, pametnih, duhovitih, te s toga neodoljivih žena. A takve su neodoljive isključivo u literaturi, u realnom životu pre mogu računati na to da će muškarci zazirati od njih.
Slično je i sa kreatorkom tog čudesnog sveta, sada već vremešnom Barbarom Merc, doktorkom egiptologije, koja živi usamljeničkim životom na farmi u Merilendu, okružena psima, mačkama, izmišljenim piscima pod čijim imenima piše i junakinjama svojih šezdeset pet romana.
Pod svojim imenom, Barbara Merc, objavila je više knjiga i stručnih publikacija posvećenih egipatskom kulturnom nasleđu. Zatim se, kao Barbara Mičels, što je njen prvi pseudonim, javlja kao pisac istorijskih ljubavnih romana sa elementima fantastike, koje, priznajemo, nismo čitali.
Na kraju (ali na prvom mestu), kao Elizabet Piters, što joj je drugi pseudonim, tvorac je tri serijala što su joj i donela svetsku slavu. A u svakome od njih još je po jedna snažna, nezavisna, pametna, duhovita žena koja iz romana u roman razrešava različite misterije i zločine.
U nastavku...
Žaklin Kirbi, bivša bibliotekarka, a sada poznata spisateljica ljubića i ?ne svojom krivicom? detektivka, junakinja je serijala koji je Elizabeti Piters 1989. posle šest nominacija doneo Agatha Award, veliku godišnju nagradu za najbolji kriminalistički roman u kome nema seksa ni preteranog nasilja, imenovanu, naravno, po neponovljivoj Agati Kristi.
Viki Blis iza mlade zanosne plavuše sa oblinama krije profesorku istorije umetnosti, koja u ?svom? serijalu razotkriva različite zločine u svetu umetnosti, uz pomoć (i uprkos) svog ?dragana?, Džona Tregarta – internacionalnog kradljivca umetnina.
I na kraju, ali opet na prvom mestu, tu je Amelija Pibodi, heroina ?egiptološkog? serijala, čitaocima najdražeg, kojim Barbara Merc, alijas Elizabet Piters, na najlepši način odužuje dug profesiji za koju se školovala, ali se nikada nije njome bavila – arheologiji.
Šta svaka žena uvek mora da ima pri ruci? „Nož i revolver, čuturicu sa vodom i flašu brendija, sveću i šibice u nepromočivoj kutiji, svesku i olovku, iglu i konac, kompas, makaze, pribor za prvu pomoć i klupko kanapa za vezivanje zločinaca”, odgovorila bi vam Amelija Pibodi ako biste nju pitali za savet. Pomalo nepraktično, naročito ako živite u viktorijanskoj eri. Zbog toga je Amelija Pibodi isprva u svoje arheološke misije nosila pojaseve specijalne izrade u koje su sve te obavezne sitnice mogle da se spakuju. Da bi kasnije, kao i svaka sifražetkinja toga doba koja drži do sebe, obukla i dotad nezamislivo – haljine sa puno džepova! Ne zaboravimo ni njenu ?poslednju liniju odbrane?, suncobran, čiji joj je oštar vrh u mnogim avanturama spasao život.
Kako je sve počelo?
Upravo romanom „Krokodil na peščanom stubu”, koji je pre izvesnog vremena objavila i na srpskom izdavačka kuća „Mono i Manjana”. Postavši bogata naslednica, Amelija Pibodi polazi na putovanje, ali ne u potrazi za mondenskim provodom, što bi bilo logično, već tragom svojih interesovanja, istorije i arheologije. U Rimu upoznaje Evelin Forbs, izigranu i napuštenu od ljubavnika i prezrenu od porodice. Uvek na strani ženskih sloboda, Amelija zapošljava Evelin kao družbenicu i zajedno putuju u Egipat. Gde Amelija doživljava ljubav na prvi pogled – zaljubljuje se u piramide. Doduše, devojke sreću i braću Emerson, Valtera, filologa, i Redklifa, arheologa. Amelija i Redklif se ne podnose, a kako bi drukčije ?sve počelo?, na stranu mumije koje su ?prohodale? i slični misteriozni događaji, za koje Amelija sasvim ispravno smatra da rade o glavi njenoj prijateljici. Te mora da se umeša... Da bi kraj romana ostavio Ameliju – u drugom stanju!
Ono što će, nadamo se, i naši čitaoci saznati u nastavku serijala jeste da je Amelija rodila sina – Ramzesa! Koji osim različitih ?faraonskih? odlika, zbog kojih je i dobio nadimak, nosi i svo nasleđe svojih u najmanju ruku ekscentričnih roditelja. Usvaja i Nefretete IV, englesku devojčicu čiji su roditelji nastradali u Zapadnoj pustinji. Ramzes i Nefretete predvode drugu generaciju porodice neobičnih engleskih arheologa i boraca za jednakost među polovima i nacijama, koji zajedno sa Amelijom i njenim mužem tokom prve polovine HH veka doživljavaju neverovatne avanture po Egiptu i Srednjem istoku. Ukratko, ukoliko i nastavak serijala bude preveden, domaći čitaoci će uživati u jednoj staro-novoj Agati Kristi, dodatno oplemenjenoj do perfekcije razrađenim likovima i onom dobrom dozom humora bez koje se svaki krimić, makar i sa odličnim zapletom, s pravom naziva ?petparačkom literaturom?.
Mirjana Đurđević