29.07.07 Pobjeda
Čitalište
Povratak kući / Podzemlje / Kasica-prasica / Kalifova kuća
Povratak kući, Bernhard Šlink
Plato, 2007.
prevela Spomenka Krajčević
Bernharda Šlinka naša je čitalačka publika upoznala preko romana Čitač i zbirke priča Bekstva od ljubavi. Šlink je u svet književnosti ušao trilogijom o detektivu Zelbsu, za koju je dobio nagradu za kriminalistički roman. Roman Čitač proslavio ga je širom sveta. Ovo višestruko nagrađivano delo, najavilo je Šlinka kao novi, snažni literarni glas koji nam dolazi iz Nemačke. Povratak kući najnoviji je Šlinkov roman. Njegov glavni junak , Peter Dauber, koji je i pripovedač, kao dete provodi raspuste kod bake i dede u Švajcarskoj. Iz leta u leto on odrasta, dok oni rediguju i koriguju romane za raspoloženje i razonodu, čime zarađuju za život. To su pedesete godine dvadesetog veka i papir je skup, tako da dečak dobija probne otiske tih romana da po njima crta, ali pod uslovom da ne čita ono šta je na poleđini odštampano. Naravno, dečak će prekršiti zabranu i to će promeniti njegov život.
Priča o lutanjima nemačkog vojnika, koji se iz Sibira vraća kući, supruzi koja više nije njegova supruga, privlači dečakovu pažnju. Mnogo godina kasnije, on se i dalje seća te priče i želi da joj sazna kraj. Potraga za krajem priče, pretvoriće se u potragu glavnog junaka za njenim autorom, čovekom koji je menjao maske, brisao za sobom tragove, imao različiite identitete i neuobičajena shvatanja prema 20. veku i njegovim strahotama. Povratak kući delo je gde Šlink još jednom potvrđuje kao vodeće mesto među vrsnim pripovedačima Evrope, koji jednostavnim stilom i pregnantnim pripovedanjem dostiže magiju precizne, lepo napisane proze.
Podzemlje, Don DeLilo
Geopoetika, 2007.
preveo Zoran Paunović
U anketi koju je Njujork tajms sproveo među istaknutim američkim piscima, Podzemlju Dona deLila pripalo je drugo mesto na listi najznačajnijih američkih romana u poslednjih dvadeset pet godina. Na prvom mestu našla se knjiga Ljubav Toni Morison. Roman Podzemlje (Underworld,1997), smatra se i među čitaocima i među kritikom, DeLilovim remek delom, gde autor uspeva da obuhvati ne samo pedesetak godina istorije Sjedinjenih Država u drugoj polovini dvadesetog veka, već i da se kroz priču o junaku Niku Šeju, čija je "običnost" tek piščeva igrarija, dotakne osnove strahova, nedoumica i strepnji kojima je obeležen i sadašnji trenutak i to ne samo u Americi.
Prostori kojima se DeLilo u ovom delu kreće su Harlem, Vijetnam, Kazahstan, Teksas, Bronks, a sudbine izmaštanih junaka prepliću se i sa sudbinama istaknutih protagonista američke istorije (to su Sinatra, Edgar Huver, Leni Brus). No, ova DeLilova povest pre svega je izuzetno ispričana priča, povest o životima na ovoj planeti, koji nalikuju na jednu bejzbol utakmicu, koja protiče toliko brzo, da njene simboličke aspekte uspeva da ulovi samo briljantan, usporeni snimak vrhunske književosti.
Kasica-prasica, Ežen Labiš
KOV, 2007.
preveo Danilo Kiš
Labiša kritika smatra najveselijim francuskim piscem XIX veka, koji je, pišući mahom vodvilje, uspeo da učini slavnim ovaj do tada nedovoljno cenjen komički žanr. Posle Labiša, vodvilj postaje uobičajen na repertoarima francuskih pozorišta. Labiš je na pozorišnu scenu doveo novi lik, večnog malograđanina, koji svet gleda iskrivljeno, prizemno, sa samo prividnim "ljudskim slabostima", a zapravo je biće puno predrasuda , stereotipa.
Jezik kojim Labišov tipičan junak govori otkriva njegovu trivijalnost, skučeno rasuđivanje, glupost. O ovom komadu, Mirjana Miočinović kaže: "Kasica-prasica Labišovo je remek-delo, upisano u same temelje ovog žanra. Usredsređen na svet francuske provincije, tog rasadnika malograđanskog duha, Labiš je stvorio jedno od nezaobilaznih dela pozorišnog repertoara i jedno književno delo čija zarazna veselost razgaljuje čitaoce, ostavljajući im priliku da u njemu vide svoju tamnu, malograđansku stranu".
Kalifova kućica, Tahar Šah
Editor, 2007.
prevela Ljiljana Petrović
Ovo delo egzotično je i neobično putovanje kroz Maroko, zemlju pustinja, oaza, planinskih klanaca i neobičnih dolina, utvrđenih imperijalnih gradova i netaknutih društvenih zajednica zasnovanih na plemenskim kodeksima časti i poštovanja. Tahar Šah nas u ovoj knjizi vodi na putovanje kroz svet Tangera, Fesa, Marakeša, Sahare i čitavo delo nalikuje na jednu od istrgnutih stranica iz Hiljadu i jedne noći. Autor čitaoca uvidi u kuću jednog kalifa, koja je rustična, sa svodovima, kolonadama, skrivenim vrtovima, dvorištima, fontanama, raskošnim voćnjacima i beskrajnim nizovima odaja. U toj kući, po svemu nalik na zamak-utočište, čitalac će upoznati moćne rituale, čija senka kao da postoji u svakom od čitalaca.
Sanja Domazet