Jevanđelje po Judi Venijamina Iskariotskog

17.10.07

Knjiga "Jevanđelje po Judi" plod je saradnje britanskog autora bestselera Džefrija Arčera i profesora teologije Frensisa Dž. Molonija, koji su uobličili predanje Venjamina Iskariotskog. Dok je Džefri Arčer bio zadužen da, kao vješt pripovijedač, predanje staro hiljadu i sedamsto godina prilagodi čitalačkoj publici XXI vijeka, Frensis Dž. Moloni je morao da knjizi obezbijedi naučnu i istorijsku vjerodostojsnost. Knjiga koju su autori opisali kao Ńfikciju baziranu na pouzdanim istraživanjima", prikazuje Isusov život viđen Judinim očima. "Jevanđelje po Judi" daje potpuno novi uvid u događaje koji su prethodili raspeću Hrista, ukazujući da Juda zapravo nije izdajnik već onaj koga su izdali. Prema priči za koju se vjeruje da je Juda ispričao svom najstarijem sinu, Venijaminu Iskariotskom, Juda nije čovjek koji je izdao Božijeg Sina, već sljedbenik čiji je plan za spasenje učitelja krenuo po zlu. Pisana u formi jevanđelja i potkrijepljena brojnim citatima iz kanonskih biblijskih tekstova, knjiga ŃJevanđelje po Judi" nastoji da prikaže pravo lice čovjeka prema kome se istorija ponijela nepravedno.
Džefri Arčer (1940), britanski autor svjetskih bestselera, školovao se na Oksfordu. Pored uspješne književne karijere, Arčer je posvećen i politici - trenutno je član Doma lordova britanskog parlamenta. Njegovi romani "Kain i Avelj", "Bludna kći", "Jedanaesta zapovijest", kao i zbirka pripovijedaka "Pravo čudo", prodati su u milionskim tiražima. Frensis Dž. Moloni je na Pontifikalnom biblijskom institutu diplomirao 1972, a doktorske studije završio je na Univerzitetu u Oksfordu 1975. godine. O knjizi "Jevanđelje po Judi" ("Laguna") za "Vijesti" je govorio Džefri Arčer koji živi u Velikoj Britaniji.

Koji su razlozi pisanja "Jevanđelja po Judi Venjamina Iskariotskog". Zašto je to Jevanđelje značajno danas?
- Dugo vremena smatrao sam da ako čitate četiri sažeta Jevanđelja, imaćete veoma pristrasan pogled na ulogu koju je imao Juda, uprkos činjenici da ga je Isus izabrao za svog pristalicu. Tako da sam ja želio da napišem priču o Hristu - od njegovih dana u Kaprenaumu do njegove smrti na Golgoti - uz razlike, viđene očima Jude Iskariotskog.

"Jevanđelje po Judi" predstavlja Judu ko neshvaćenog čovjeka koji nije izdao Isusa za novac. Ali, zašto nas Biblija vjekovima uči suprotnoj verziji priče?
- Nijesam siguran da nas Biblija uči da je Juda izdao Isusa za novac. Postoje četiri Jevanđelja, i doduše u dva Jevanđelja se to uopšte ne spominje...

U podnaslovu Vaše knjige "Jevanđelje po Judi" stoji da je ono po "Venjaminu Iskariotskom". Šta nam možete reći o Judinom sinu, Venjaminu?
- Malo toga se zna o Judinoj djeci, ipak, možemo pretpostaviti da je kao oženjen čovjek želio da se njegova loza nastavi i tako je Venjamin Iskariotski izabran kao sin i autor.

Da li ova knjiga otkriva nešto novo o ranom periodu hrišćanstva?
- Tu nema pokušaja da se preokrene istorija ili "otkrije" nešto novo u vezi sa hrišćanstvom, u stvari, profesor i ja smo svim snagama pokušali da priča koju smo napisali bude prihvatljiva za 20. vjekovne teologe i predavače isto kao i za jake vjernike.

Knjiga je pisana u numerisanim stihovima, u stilu biblijskih Jevanđelja. Zašto ste se opredijelili za takav stil pisanja?
- Izabrali smo taj stil kako bismo imitirali prava Jevanđelja pošto nijesmo imali želju da ono izgleda kao roman ili djelo fikcije.

"Jevanđelje po Judi Venjamina Iskariotskog" je rezultat saradnje između Vas i Frensisa Dž. Molonija, je-dnog od vodećih svjetskih proučavalaca Biblije. Koja je bila Molonijeva najvažnija uloga na ovom projektu?
- "Jevanđelje po Judi" je, kao što i Vi rekoste rezultat saradnje jednog od vodećih svjetskih proučavalaca Biblije i mene, pripovjedača. Mi smo se istinski trudili da ne umanjimo vrijednost poznatih Jevanđelja, ali u isto vrijeme napravimo priču o Hristu viđenu Judinim očima i da bude prihvatljivija modernim hrišćanima. Smatram da je velika privilegija da je čovjek koga je kardinal Martini opisao kao najvećeg proučavaoca Novog Zavjeta svoje generacije, bio voljan da sarađuje na tako uzbudljivom poduhvatu.

Kakve su bile reakcije Anglikanske i drugih crkava na Vašu knjigu?
- Reakcije su bile veoma izmiješane. Mala grupa fanatika je poslala pisma kritikujući knjigu, dok je velika većina bila puna hvala prema stavovima profesora Molonija i originalan pokušaj da se iskreno zadrži u pamćenju.

Na jedan način ova knjiga predstavlja i rehabilitaciju života Hristovog izdajnika, zar ne?
- Ne postoje istinski pokušaji da se Juda rehabilituje, možda samo nastojanje da se vidi kroz šta je sve on prošao - i šta je doživio.

Vaša knjiga je fikcionalizovano Jevanđelje. Ali, koliko u tom Jevanđelju ima vjerodostojnog?
- Mi ne možemo dokazati da je kraj "Jevanđelja po Judi" tačan, ali u ono što možemo biti uvjereni je da je zapravo prikazano jedno prošlo vrijeme i nema učenog čovjeka koji će nadalje tvrditi da se to nije moglo tako desiti.

ZANIMLJIV STAV PAPE BENEDIKTA XVI

Prošle godine papa Benedikt XVI je priznao kako je "Judina izdaja ostala misterija". Kako Vi tumačite te njegove riječi?
- Ne osjećam se spremnim da tumačim djela svetog oca, ipak smatram da je to fascinantno - i zapravo mnoge od njegovih izjava ostavljaju nas u uvjerenju da je on čitao "Jevanđelje po Judi", i da još dodam, mi smo uzeli za shodno da dostavimo knjigu Pontifikalnom institutu, gdje je otac Pizano na katedri, naravno nijesmo mogli imati blagoslov pape, ali sigurno je da nijesmo imali njegovo negodovanje.

Vujica OGNJENOVIĆ