Dejan Medaković rođen je 7. jula 1922. godine u Zagrebu. Gimnayiju je završio u Sremskim Karlovcima. Za vreme Drugog svetskog rata prešao je u Beograd. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na grupi za istoriju umetnosti. Odbranio je doktorsku disertaciju i bio profesor na filoyofskom fakultetu u Beogradu do 1982. godine. Bio je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti i predsednik Vukove zadužbine. Godine 2001. izabran je za člana Lajbnicovog društva iz Berlina. Prvi je Počasni građanin Sremskih Karlovaca.
10.05.06 Politika
Rasuto srpsko blago
Izabrane srpske teme IV, Dejan Medaković
Izdavačka kuća „Prosveta” iz Beograda objavila je četvrtu knjigu „Izabranih srpskih tema” akademika Dejana Medakovića, koja, prema rečima urednika Mirjane Milosavljević, sadrži dvadesetak tekstova nastalih u poslednjih deset godina. Dva teksta se, međutim, prvi put objavljuju u ovoj knjizi, onaj posvećen slikarstvu priprate manastira Krušedola i tekst o značaju fruškogorskih manastira.
– Dva noseća teksta u ovom izdanju „Izabranih srpskih tema” svakako su oni posvećeni 200. godišnjici Prvog srpskog ustanka. To su članci „Idejne pripreme srpskog ustanka” i „Pouke proslave dvestote godišnjice srpske revolucije”, naglasila je Mirjana Milosavljević, izdvajajući pri tome i tekstove o rasutom srpskom duhovnom i umetničkom blagu, zatim tekst o Miroslavljevom jevanđelju i o Hilandaru, velikoj naučnoj i duhovnoj inspiraciji akademika Medakovića. Tu su i tekstovi „Štampanje srpskih knjiga i novina u Beču u 18. i 19. veku” i „Protiv skrnavljenja reči” – esej odgovornog intelektualca koji spoznaje zloupotrebu reči u masovnim medijima. Recenzent izdanja, akademik Slavko Gavrilović primetio je:
– Četvrtom knjigom „Srpskih tema” akademik Dejan Medaković potvrđuje svoj odavno stečeni renome vodećeg stvaraoca i mislioca na polju istorije umetnosti, kulturno-političke i društvene istorije svog naroda. On se sigurno kreće po širokom polju prošlosti i sadašnjosti, nacionalnom i evropskom, prvenstveno balkanskom i podunavskom, od praskozorja evropske civilizacije, oličenog u Lepenskom viru, preko ishodišta srpske kulture na Svetoj Gori, preko manastira epohe Nemanjića, fruškogorskih svetinja, do naše stvarnosti pune protivrečnosti i zabluda.
M. V.