I filozofi su ludi

01.09.07 Pobjeda

Slovna greška u naslovu knjige zbog koje je riječ "ljudi" postala "ludi" s potpuno drugačijim značenjem, ukazuje kako je nastala ova mala antologija šaljivih grešaka, kazao je autorGreške u pisanju najčešće nisu zanimljive, retko mogu biti opasne, a istaknuti lingvista i leksikograf prof. dr Ivan Klajn objavio je nedavno knjigu pod nazivom "I filozofi su ludi" pokazavši da mogu biti veoma smiješne i zabavne. Slovna greška u naslovu knjige zbog koje je riječ "ljudi" postala "ludi" s potpuno drugačijim značenjem, ukazuje kako je nastala ova mala antologija šaljivih grešaka, kazao je autor u razgovoru za Tanjug.
Greške u pisanju su tako česte da se s pravom kaže "Ko piše, taj i griješi" i da stari Latini nisu slučajno izmislili izraz "lapsus calami" (greška pera), mada ne griješi pero, nego čovjek, podsjetio je on. S otkrićem štampe, znatno su se povećale i mogućnosti za grešku i, mada o tome nema podataka, Klajn bi se kladio da štamparskih grešaka ima i u Gutenbergovoj "Bibliji" iz 1450. godine. Griješili su novinari pri kucanju teksta, previde pravili korektori i urednici, slagači slova u štampariji, a od pronalaska kompjutera, usljed lakoće kucanja, još više se griješi. "Većina tih grešaka, u stvari nije zanimljiva, jer samo izobliče riječ ne dajući joj nikakvo novo značenje, ali su zabilježene i greške s dramatičnim posljedicama", kazao je Klajn.
Slučajne "greške u govoru" (lapsus linguae) noćna su mora svakog spikera, podsjetio je Klajn i naveo kako je jedna koleginica s Radio Beograda u emisiji vijesti pročitala da je "drug Tito vodio beskorisnu" umjesto beskompromisnu borbu! Urednici najviše vode računa upravo o tome da im ne promakne politička greška zbog koje mogu da izgube mjesto, a posebno su osjetljivi kada nastane uvreda popute ove: "Za samo šest godina otkako je upravnik muzeja, uspio je da stvori zbrku kojoj nema ravne u Evropi", umjesto zbirku, jer lako mogu da se nađu na sudu, objasnio je Klajn.
Namjerne greške su, međutim, omiljeno oruđe humorista, naglasio je on, pa je tako nekadašnji festival jugoslovenske pjesme u Opatiji, zbog jednoličnih i uspavljujućih melodija u "Ošišanom ježu" dobio naziv "festival u apatiji", a humorista Voja Žanetić je u jednom listu pisao rubriku "Sve je stanje sem pitanja" gdje su namjernim greškama zamaskirane dvije riječi koje nijesu za štampu. Postoje, međutim, i takve greške zbog kojih nastaje nova riječ koja je u datom kontekstu besmislena, ali često smiješna i zabavna. Klajn je ispričao da mu je palo na um da od takvih grešaka načini enigmatsku igru za čitaoce, pa je počeo da ih smišlja i objavljuje prije više od 20 godina u "Politikinom zabavniku".
U rubrici s nadnaslovom "Budite korektor" ili 10 puta 10 objavljivao je šaljive priloge za odgonetanje, ispod kojih su uvijek napisana rešenja Tako je nastala knjiga "I filozofi su (lj)ludi" sa blizu 2.000 mogućih smiješnih grešaka, koju je ilustrovao Dragan Tasić, a objavila Beogradska knjiga u biblioteci "Adrese vremena". Prema tipu, najčešće su greške u kojima je ispušteno slovo. U riječi mogu biti zamijenjena mjesta jednog ili više slova, pa da "čedan" ispadne "čudan", ali može biti i dodato neko slovo, a upravo tako je Betovenova čuvena Treća simfonija, dostojanstvena "Eroika" na kulturnoj strani "Politike" najmanje dva puta postala Betovenova "Erotika". Tematski greška može biti u sukobu s logikom: "Mrtvi (mravi) su jedina živa stvorenja koja mogu da prežive atomsku eksploziju". U uvredljive greške spada, na primjer, rečenica "Mislim da je ovu sliku trebalo prikazati u Parizu u okviru izložbe Nedela (Nedelja) srpskog slikarstva". Naš narod sklon je "crnom humoru" koji, takođe, može da nastane greškom u pisanju, kao što pokazuje sljedeća reklama: "Svakome kupcu koji poslije tri nedjelje ne bude mrtav (mršav) vraćamo novac". U Klajnovoj knjizi mogu se naći i greške kao što je sljedeća - "Penzioneri vole ptice i dijele sa njima svaku muvu (mrvu) koja im preostane od ručka".

R.K.