Lazo Sredanović je rođen 19. 09. 1939. godine u Nikšiću. Školu za primenjene umetnosti završio 1960. godine u Herceg Novom. U Beogradu 1965. diplomirao na Akademiji za primenjenu umetnost, grafički odsek u klasi profesora Mihaila Petrova. Od rane mladosti pokazuje interesovanje za strip, karikaturu i ilustraciju. Prvi strip objavio u svojoj četrnaestoj godini u dječijem listu "Pioniri". Tokom studija radio ilustracije i karikature za "Ferijalac", list Ferijalnog saveza Jugoslavije. Tu je redovno objavljivao kaiševe stripa prema scenariju Petra Marša. Ilustrovao veći broj slikovnica za djecu. Strip "Dikan" crtao isključivo za „Politikin zabavnik“. Danas se bavi grafičkim dizajnom i ilustrovanjem udžbenika, časopisa i slikovnica za djecu. Izlagao je na mnogim salonima karikature u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada i diploma. Radi u Beogradu i Krašićima kod Tivta.
04.04.16 Danas
Fenomen Dikan u novom, drugom tomu
Prva tabla stripa Dikan pojavila se pre 47 godina, 18. aprila 1969, u 903. broju beogradskog Politikinog zabavnika, i od tada naivno-lucidni Stari Sloven i njegov stric Vukoje više od četiri decenije šetaju balkanskim prostorima, kroz ukupno 24 epizode i 519 tabli. Poslednja, zasad, epizoda Dikan i Vukoje, odnosno njen prvi deo, objavljena je tokom 2014. Zasad kažemo jer se autor Lazo Sredanović (1939, Nikšić) nekoliko puta vraćao svom junaku: radio ga je od 1969. do 1975, u periodu 1982. i 1983, 1993. i 1994, 2004, 2009. i konačno 2014. godine. Nastavak sledi...
Jedan od najpopularnijih strip heroja na ex-yu prostorima, stvoren perom Laza Sredanovića i idejom Nikole Lekića (1925-2001), tada revolucionarnog urednika Zabavnika (koji je sa novinskog "obučen" u magazinski format), prešao je 2013. na viši nivo, zahvaljujući beogradskoj IK Everest Media i nekolicini strip-poznavalaca, autora i teoretičara, koji su na projektu Kompletni Dikan u četiri knjige počeli da rade 2007. Prvi tom doneo je početnih jedanaest epizoda - od Buzdovanskih igara (1969) do U zemlji Gepida (1971/72) - digitalno restauriranih i obojenih za ovo izdanje. Istorijatom, sećanjima, životnim biografijama i vrednovanjem bavili su se Vera Smiljanić, Petar Milatović, Iztok Sitar i urednik ove knjige Zoran Stefanović. Novi kolor uradili su Biljana Malešević i Boban Knežević, a potonji je, kao izdavač, saurednik knjige i tehnički producent, posebno zaslužan za digitalnu restauraciju i novi život stripa. Autori scenarija u ovom periodu bili su Nikola Lekić, Ninoslav Šibalić, Milenko Maticki i sam Sredanović. Dodajmo da će u trećem i četvrtom tomu moći da se vidi i scenaristički rad Branka Đurice i Slobodana Ivkova.
Kako nas novi izdavači (Everest Media i Informatika) obaveštavaju, prvi tom štampan je u 500 primeraka i više se ne može pronaći u knjižarama. Zato je, valjada, drugi tom koji se pojavio krajem prošle godine, štampan u 1001 primerak, ali svejedeno požurite. Novi kolor u ovom tomu realizovali su Marta Čor i Rade Tovladijac, a digitalnu restauraciju opet Boban Knežević. Drugi tom ovog humorističko-akcionog stripa o Starim Slovenima, donosi epizode Dikan i poslednje fruke, Dikan i prvi reli, Dikan i turistička zver, Dikan i lokalni tiranin, Dikantrop i Vesna Sapiens, Dikan i špijuni i Dikan i pretnja sa oriona, objavljene između 1972. i 1974. i 1982. i 1983. godine.
Urednik Dikana u koricama, Zoran Stefanović i u ovom tomu objašnjava neke od "tajni" vezanih za strip o Dikanu, objašnjavajući u tekstu Svako vreme je Dikanovo da drugi tom donosi tzv. Zlatno doba Dikana, odnosno epizode koje su objavljivanje kad je Zabavnik dostizao tiraž od 400.000 primeraka i imao više od milion čitalaca po broju. U tom periodu, od 1972. do 1974, Dikan je bio popularniji u Jugoslaviji nego bilo koja današnja televizijska zvezda, dodaje on. U ostalim prilozima, o Sredanoviću i Lekiću pišu Miriam Repič Lekić, Lidija Četić, Petar Marš i Milan Tlačinac.
Čudo u jugo-kulturi
U srpskoj i jugoslovenskoj kulturi Dikan je čudo, ništa manje od starijeg mu sabrata Asteriksa, mlađeg rođaka Hogara, Mikija Mausa, Taličnog Toma ili Gaše Šeprtlje. Kao najuticajniji i verovatno najvažniji junak modernog srpskog stripa, Dikan je odavno nadišao i okvir svog rađanja i sve svoje priče, ovekovečio je svoje autore. Ugradio je sebe i u sam Politikin Zabavnik, ne malo doprinevši onoj brojci od 400.000 tiraža kojom se list evropski dičio tokom 70-ih (Zoran Stefanović)
AUTOR: D. S.