Crnogorski čovjek

09.03.04 Pobjeda

U okviru biblioteke „Etnos”, renomirane izdavačke kuće CID, nedavno je objavljena knjiga „Crnogorski čovjek (prilog književnoj istoriji i karakterologiji patrijahalnosti)” autora Gerharda Gezemana, u prevodu sa njemačkog Tomislava Bekića.
Gerhard Gezeman (1888-1948), ugledni njemački slavista i utemeljivač moderne njemačke jugoslavistike, višestruko je zadužio našu naučnu i širu javnost s obzirom da je sa rijetko pronicljivošću i studioznošću opisao crnogorskog čovjeka u minulom i svom vremenu. Gezeman je poslije završenih studija filozofije, germanistike, klasične filologije i etnologije više puta boravio na ovim prostorima, jedno vrijeme bio i upravnik Njemačkog instituta u Beogradu. U studiji „Crnogorski čovjek”, čije se pravo izdanje 1934. vezuje za Prag, gdje je autor 1922. godine i izabran za profesora slavistike na Karlovom univerzitetu, na široj društveno istorijskoj osnovi osvjetljava se, i to bez ikakvih apstrakcija, kako bilježi u predgovoru prof. dr Petar Vlahović, crnogorski način života i dokumentovano analizira pogled na svijet crnogorskog društva u prvim decenijama 20. vijeka. Autor kroz društveno psihološku i karakterološku prizmu stvara sliku o događanjima i njihovim učesnicima. Na primjerima je pokazao kako je Crna Gora krševita, naizgled „besudna zemlja”, veoma dobro poznavala sud i zakon, i to kao strogi, neumitni i nezaobilazni javni sud koji se oslanjao na plemenski moral. Zasluga i sramota se pamte i prenose na potomke, tu je i budno čuvanje časti, težnja za slavom i ugledom, gostoprimstvo, skromnost i zadovoljstvo sa malim kao oličenje „herojske siromaštine”, uvreda koja se dugo pamtila, krvna osveta u kojoj nije bilo milosti”, a „obraz” je, kako ukazuje Gezeman, simbol i oličenje cjelokupne čovjekove moralne vrijednosti u crnogorskom patrijahalnom društvu.
Autor je dao naučnu sintezu o crnogorskom patrijahalnom društvu služeći se usmenim narodnim stvaralaštvom, pisanom riječju i neposrednim proučavanjima u narodu. Učinio je to, po riječima dr Vlahovića, sa nevjerovatnim prodiranjem i uranjanjem u crnogorsku psihu i uživljavanjem u njene manifestacije. I na taj način ovom knjigom podigao je trajan spomenik Crnoj Gori i nekadašnjem crnogorskom čojstvu i junaštvu. A ovo dokazuje i time što je, u gotovo nemogućim uslovima rata, sredinom 1943. uspio da objavi drugo izdanje ovog znamenitog djela i time na najočigledniji način izrazio osobito poštovanje Crnoj Gori, Crnogorcima i njihovom kulturno istorijskom i duhovnom stvaralaštvu.

T. V.