Biskup Štrosmajer u svetlu novih izvora

26.03.03 Politika

U okviru Dana izdavačke kuće "Prometej" iz Novog Sada juče su u Rimskoj dvorani predstavljene dve najnovije knjige iz različitih, stručno i naučno profilisanih edicija "Prometeja". Prva, "Arhetipski svet Desanke Maksimović" Ivana Nastovića pripada biblioteci "Psihoterapijske studije", dok druga, "Biskup Štrosmajer u svetlu novih izvora" Vasilija Đ. Krestića, obogaćuje biblioteku "Istorija".

"Arhetipski svet Desanke Maksimović" (podnaslov "Dubinsko-psihološki eseji") predstavlja, prema rečima akademika Nikole Miloševića , koji je napisao i predgovor, plod nastojanja da se pokaže kako u ispitivanju psihologije stvaraoca i psihologije stvaranja valja koristiti dubinsko-psihološki metod u pravom i punom smislu te reči.

Poeziju Desanke Maksimović Ivan Nastović, naš ugledni psiholog i psihoterapeut, autor, pored drugih, i knjige "Psihologija snova i njihovo tumačenje" (dva izdanja, "Prometej"), posmatra trodimenzionalno, kaže Milošević, u svetlu individualnog, kolektivnog, i familijarnog nesvesnog (Frojd-Jung-Sondi). A sve to u potpunom saglasju i sa nekim najvrednijim tekovinama savremene nauke o književnosti.

Rasprava sadrži tri dubinsko-psihološka eseja: prvi se bavi, objašnjava akademik Nikola Milošević, analizom jedne vizije iz detinjstva Desanke Maksimović, drugi analizom jednog njenog sna o crnom psu, i treći analizom poeme "Tražim pomilovanje". Knjiga, "Arhetipski svet Desanke Maksimović" pisana je, podvlači Milošević, odnegovanim književnim jezikom, kristalno jasno i logično, pa predstavlja i svojevrsni "javni čas iz dubinske psihologije i književnog jezika".

Autor Ivan Nastović rekao je juče da se pod maskom psihologije analiziraju književna dela, i da te takozvane psihološke studije sadrže vrlo malo psihologije, a još manje dubinsko psihološkog. Utoliko je za njega bio izazov da kroz dubinsku psihološku analizu Desankine poeme "Tražim pomilovanje" pokaže kako je veliko umetničko delo neophodno analizirati trodimenzionalno. Nastović je na pitanje Zorana Kolundžije, direktora i vlasnika "Prometeja", čije bi književno delo moglo biti analizirano na isti način, odgovorio: "Laza Kostić, Crnjanski.."..

Knjiga "Biskup Štrosmajer u svetlu novih izvora" Vasilija Đ. Krestića bavi se, kako je kazao Kolundžija, silaskom u najdublje slojeve naše moderne istorije, i mnoge činjenice će u svetlosti ovih saznanja morati da budu preispitane. Ova nevelika studija koja ima značaj velike monografije, ocenio je Kolundžija, iznosi nove elemente oko toga kako je kreirano i nastalo jugoslovenstvo. Vasilije Đ. Krestić je svojim proučavanjima u ovom delu demistifikovao nekadašnju "svetinju jugoslovenstva" Josipa Juraja Štrosmajera, dokazujući o da je on pod firmom jugoslovenstva krio svoje hrvatstvo, pa i velikohrvatstvo.

Štrosmajer je bio izuzetno tvrdi rimokatolički biskup, kroatocentrista prvoga reda, pa čak i neprijatni antijudaista, kazao je juče Krestić, a u Zagrebu upravo objavljena tajna prepiska Štrosmajera sa papskim nuncijem Vanutelijem iz Beča eklatantna je potvrda te tvrdnje. Krestić je rekao da su posle knjige "Biskup Štrosmajer u svetlu novih izvora" prestali napadi na njega da je srpski nacionalista i šovinista, i dodao da nije protiv jugoslovenstva ako je ono iskreno i pravo, kao što je bilo ono Jovana Jovanovića Zmaja, ili mnogih značajnih Hrvata, ali jeste protiv lažnog Štrosmajerovog.

A. Cvijić