Biblija - Stari i Novi zavet

02.10.07 Vijesti

Biblija - najčitanija knjiga svih vremena, nedavno je doživjela novo ilustrovano izdanje u tvrdom povezu, na 800 strana luksuznog papira uz obilje ilustracija (preko 700 fotografija). Riječ je o izdavačkom poduhvatu na kojem se radilo više od godinu dana, a iza koga stoje dvije izdavačke kuće - "Alnari" i "Akija - Mali princ". Za ovo izdanje korišćeni su stari prevodi Đure Daničića (Stari zavjet) i Vuka St. Karadžića (Novi zavjet).
Ovo impozantno i raskošno izdanje obuhvata sve knjige Starog i Novog zavjeta, na skoro svakoj stranici ilustrovano je originalnim motivima jevrejske i hrišćanske baštine, sa uglavnom dosad neobjavljenim fotografijama Milinka Stefanovića. Izdanje teksta Biblije prate fotografije hramova i reprodukcije fresaka i ikona iz Jerusalima, manastira Hilandara, Morače, Gračanice, Dečana, Mileševa, Lazarice, Ostroga, Žiče, Ovčara, Pive, Tvrdoša, Krke, Savine, Cetinjskog manastira. Tu su i fotografije Siona, Masada, Jerusalima, Svete Gore, mape Jerusalima, biblijskog svijeta što posebno doprinosi vizuelnoj ljepoti Biblije. Svojom ljepotom posebno se ističu reprodukcije ikona Bogorodice Filermose iz Cetinjskog manastira, freske "Isus sa apostolima" (iz manastira Dečani), "Isus Pantokrator" (manastir Gračanica), "Bijeli Anđeo" (manastir Mileševa), fotografije hrama Marije Magdalene iz Svete zemlje, manastira Ostrog i Pećke patrijaršije.
Biblija na grčkom jeziku znači - knjige. Po mnogim religijskim učenjima, ne samo hrišćanskim, to su knjige u kojima su zapisane mnoge istine božanskog otkrivenja. Po tim shvatanjima Biblija je skup knjiga koje su za ljude pisali ljudi, ali ne bilo koji ljudi već isključivo oni koje je za taj posao lično Bog odabrao. Zato je Jovan Zlatousti rekao da je Biblija mirisavo korijenje koje sve više miriše što se više tare. Hrišćani vjeruju da je cijela Biblija od Boga data, te kao takva za sve hriščanske vjeroispovijesti ona označava zbirku svetih spisa koji se po važnosti ne mogu dijeliti po principu manje vrijednih, ili, više vrijednih. Možda su zbog toga priređivači Biblije, sve spise u njoj svrstali po hronološkoj i tematskoj sličnosti pa danas imamo dva osnovna dijela ove knjige. Prvi je - Stari zavjet, a drugi - Novi zavjet. Autografi biblijskih knjiga ne postoje, nego mnogobrojni njihovi prepisi, tzv. tekstualni svjedoci. Služeći se njima, biblijska nauka nastoji prirediti što pouzdaniji biblijski tekst, tzv. kritičko izdanje Biblije. Pravoslavna crkva uvrstila je u Stari zavjet 39 knjiga (Pet knjiga Mojsijevih, 12 Istorijskih knjiga, 5 Pjesničkih knjiga i 17 Knjiga proroka). Prema kanonu Rimokatoličke crkve, Stari zavjet sadrži 46 knjiga, jer obuhvata, pored 39 protokanonskih, i sedam devterokanonskih knjiga (protestanti ih nazivaju apokrifnim): Judita, Tovija, Varuh, Premudrosti Solomonove, Premudrosti Sirahove, i prva i druga Makavejska knjiga. Hrišćanska Biblija, odnosno Novi zavjet, sadrži 27 spisa. Ti spisi se mogu podijeliti na 4 vrste religijskih tekstova: četiri jevanđelja, jedna rana crkvena povijest, dvadeset i jedna poslanica, jedna apokalipsa.
Biblija je nastajala u razdoblju od 1500 godina, u više različitih zemalja, na tri različita jezika. Biblija sadrži u sebi čitavu biblioteku najraznovrsnijih tekstova: različitih povijesti, poduhvata, proročanstava, pisama, pjesništvo. Biblija je inače najčitanija knjiga na svijetu, a počela je da se širi svijetom naročito u 16. vijeku poslije Hrista. Prevedena je, u cjelini ili djelimično, na oko 2.000 jezika, a u više od dvije milijarde primjeraka štampana je samo u minulom vijeku.

V.OGNJENOVIĆ