01.01.00
Politika
30.12.2002.
NOVO IZ GRAFIČKOG ATELJEA DERETA
Imidž jednog grada
"Ilustrovana istorija Beograda" Marije Ilić-Agapove posle sedam decenija ponovo objavljena. - Vinaverov prevod "1001 noći" pleni bogatstvom leksike
U biblioteci "Baština" Grafički atelje Dereta objavio je zajedno sa Bibliotekom grada Beograda "Ilustrovanu istoriju Beograda" dr Marije Ilić-Agapove, štampanu prema izdanju iz 1933. godine. Ovo dragoceno delo na čijoj se naslovnoj strani nalazi Ulica kneza Mihaila iz perioda Prvog svetskog rata, u svakome ko voli Beograd, bilo da je rođen u njemu ili došao u njega, budi neobična lepa osećanja.
Istorija, a posebno istorija jednog grada, sa svim tajnama koje nose njegove ulice i zgrade, uzbudljivo je svedočanstvo o trajanju u kojem se i ljudski život, iako izgledao kao zrnce u životu grada, čini posebnim. Napisavši predgovor pod naslovom "Velika knjiga o velikom gradu", istoričar dr Predrag J. Marković podvlači da "Ilustrovana istorija Beograda" iz pera Marije Ilić-Agapove izlazi posle skoro sedamdeset godina od prvog izdanja, i sa žaljenjem konstatuje da je tih sedam decenija kulture ovog grada stvorilo vrlo malo ovakvih knjiga o istoriji Beograda.
Popularna sinteza
Marija Ilić-Agapova toj temi prilazi vrlo ozbiljno, iako je delo u ono doba bilo namenjeno omladini: gotovo enciklopedijski, autorka čije je obrazovanje i za današnje doba na zavidnom nivou pokazuje da je moguće, kako kaže Marković, napisati elegantnu, tačnu i popularnu istorijsku sintezu.
"Ilustrovana istorija Beograda" iz pera Marije Ilić-Agapove govori o postanku Beograda i njegovim prvim stanovnicima, o rimskom gospodstvu u Singidunumu, o propasti starog Singidunuma, o vremenu "na pragu novog veka", o turskom prisustvu u gradu, o Evgeniju Savojskom i osvajanju Beograda 1717. godine, o "Hiljadu osamsto šestoj", o Hatišerifu, nezavisnosti, pa čak i o piscima starog Beograda... Ova je knjiga "dobar primer kako se gradi i nenametljivo populariše sam lik (danas bi se reklo "imidž") jednog grada. A to je predmet koji može biti zanimljiv i za daleko širi krug čitalaca", zaključuje Predrag J. Marković.
U biblioteci, pak, prevoda Stanislava Vinavera Grafički atelje Dereta objavio je nezaboravnu knjigu detinjstva svih ljudi ovoga sveta: "1001 noć" (prema izdanju "Matice srpske", iz 1982. godine). Stanislav Vinaver je ovo čarobno delo, koje sadrži najlepše priče od kojih se ne zna koja nas vodi tajanstvenijim i zagonetnijim putem u svet mašte, preveo sa francuskog jezika, konstatujući u propratnom tekstu da je ono skupilo u sebe, kao okean, ogromne potoke i reke celoga istoka".
Stare knjige
Za urednicu ovog izdanja, Nadeždu Vinaver, veoma je važno znati koliko je prevodilac ne samo sjajno poznavao više jezika, već koliko je izvanredno znao svoj iz kojeg je crpio prave reči za Šeherezadine bajke o Sindbadu moreplovcu, o Aladinu i čarobnoj lampi, o Alibabi, o carevićima i kneginjicama. Taj posao nije bio nimalo lak: sam Vinaver kaže da se koristio ne samo prevodom "1001 noći" na francuskom, nego i drugim prevodima, ali i nizom knjiga koje su o ovom velikom delu ispisane.
"Šeherezadine priče imale su svoje korene u drugim starim knjigama, baš onako kako će nove knjige imati svoje u ovoj riznici priča i bajki", napominje i Dragan Lakićević koji, diveći se Vinaverovim jezičkim rešenjima i bogatstvu leksike, predlaže da bi valjalo napraviti neki rečnik ovog Vinaverovog prevoda, kako bi se na pravi način videle sve reči koje je "iskopao i iskovao, da bi dočarao svu lepotu ovih istočnjačkih priča".
A. C.